Molitva protiv korone
Alo.rs
Molitva protiv korone

Alo.rs

Molitva protiv korone, Foto: Alo.rs

Sa ciljem da svetu pruži još jedno sredstvo borbe, svoje molitve za spas od opake bolesti rumunski patrijarh Danilo uklopio je u jednostavnu i jedinstvenu molitvu. Srpska pravoslavna Crkva objavila je ovu molitvu na svom sajtu još tokom prvog talasa epidemije, a upravo sutra svi čitaoci „Alo!” novina dobiće je na poklon uz naše štampano izdanje.

Reči molitve treba pre svega u crkvama da izgovaraju sveštenici, dok ih vernici slušaju i u sebi ponavljaju. Zbog zabrana kretanja i opasnosti koje nose javna okupljanja, svaki vernik može molitvu da izgovara i kod svoje kuće ili gde god da se nalazi. Kako se u molitvi vernici obraćaju Bogu, reči smo za naše čitaoce ispisali na poleđini ikone Hrista Pantokratora, vladara neba i zemlje.

Ne slučajno, izabrali smo predstavu Hrista sa mozaika iz Crkve Svete Sofije u Carigradu, današnjem Istanbulu. Iako je izgrađena kao crkva, ova građevina trenutno je zatvorena kako bi u narednom periodu bila preobraćena u džamiju.

crkva, vernici, molitva

Alo!/Dejan Briza

Foto: Alo!/Dejan Briza

Sveta Sofija, u svetu poznatija kao Aja Sofija izgrađena je po nalogu cara Justinijana 537. godine, kao katedralna crkva Istočnog Rimskog carstva - Vizantije. Posvećena je Božjoj Premudrosti i skoro deset vekova bila je najveći enterijer na planeti. Kako su se smenjivale dinastije vizantijskih careva, tako su i crkvu darivali i ukrašavali je najlepšim zlatnim mozaicima.

Hristos Pantokrator

Mozaik sa likom Hrista Pantokratora, vladara sveta, izrađen je povodom povratka prestonice, Carigrada pod okrilje vizantijske vlasti. Deo je predstave Deizisa – kompozicije na kojoj je prikazan Isus Hristos između Bogorodice i Jovana Preteče, koji ga mole da bude blag prema čovečanstvu kada dođe čas Strašnog suda. Nastao je najverovatnije 1261. godine, a nalazi se u južnoj galeriji crkve.

 

Nakon vekova hrišćanstva, 1453. godine Osmanlije su osvojile Carigrad, pa je Aja Sofija pretvorena u džamiju. Tada su mnogi njeni mozaici stradali jer su na njima bile slike Bogorodice, svetitelja, careva, a u islamskoj umetnosti zabranjeno je prikazivanje ljudskog lika. Neki su na sreću bili samo prekriveni malterom, pa su 1935., sa pretvaranjem objekta u muzej, ponovo zasijali na zidovima i kupolama Muzeja Aja Sofija.

Tako su nešto više od pola veka, uz arhitekturu i slikarstvo hrišćanske ere, stajale su arabeske i minareti islamskog doba i prikazivali skoro 15 vekova istorije ovog objekta. Ipak, predsednik Turske Redžep Taip Erdogan potpisao je pre nekoliko dana dekret o transformaciji Aja Sofije u džamiju.

I dok su jedni ubeđeni da jeu pitanju početak islamizacije sveta i želja za osvajanjem, drugi kažu da je po sredi mnogo jednostavnija i prizemnija želja Erdogana da okretanjem naroda versko-kulturnim polemikama skrene pažnju sa velikog ekonomskog pada Turske. Koji god bio razlog, sve su prilike da čuvenim mozaicima opet preti opasnost od uništenja.

Burna istorija Svete Sofije

537-1054 – hrišćanska crkva

1054–1204 – pravoslavna crkva i sedište vaseljenskog patrijarha

1204-1261 – katolička crkva za vreme Latinskog carstva

1261–1453 – pravoslavna crkva

1453-1931 – džamija

1935-2020 – muzej

2020 – postaje džamija