muškarac, špijun, dvogled, zavera
shutterstock
muškarac, špijun, dvogled, zavera

shutterstock

muškarac, špijun, dvogled, zavera, Foto: shutterstock

Špijunskih afera je bili na hiljade tokom ratova, ali i između njih, a mi Vam danas predstavljamo jednu od najluđih u istoriji. A sve je počelo bajkovito - Holanđanka Johana van Harlem je 1977. godine konačno pronašla sina koga je napustila kad je bio beba, 33 godine ranije. Otputovala je u London da se sretne sa njim.

Usledila je neverovatna, ali istinita priča o prevari. Jednog jutra u aprilu 1988, pun kombi detektiva stigao je ispred doma Ervina van Harlema. On je tada imao 44 godine i radio je kao trgovac umetninama. Živeo je u Frern Barnetu, predgrađu Londona. Agenti MI5 su ga već duže vreme istraživali, jer su smatrali da je špijun. Zatekli su ga u kuhinji sa radiom i slušalicama preko kojih mu je ženski glas govorio brojeve na češkom jeziku, a zatim je usledio Morzeov kod. Među njegovim slikama i štafelajima, detektivi su pronašli male šifarnike skrivene u sapunima, čudne hemikalije i magazine sa šiframa ispisanim nevidljivim mastilom. Smatrali su da Van Harlem nije zapravo bio Holanđanin, već špijun iz Sovjetskog saveza. U stanici u centralnom Londonu Van Harlem je tvrdio da je nevin. Desetak dana kasnije u posetu u zatvor je došla žena koja je rekla da je njegova majka.

- Reci mi, čula sam razne čudne priče, ti nisi zaista špijun zar ne? – pitala ga je.

- To nije istina. Nisam učinio ništa da naškodim Engleskoj –rekao joj je.

Tad je Ervin primetio malu crvenu tačku na njenoj ruci. Rezultati DNK testa ukazali su na to da oni nisu u srodstvu.

U sudnici u Londonu 6. Februara 1989. Godine tužilac Roj Amlot rekao je poroti da je optuženi ukrao identitet sina Johane Van Harlem.

Suđenje je okupiralo medije, svedočile su mnoge žene o svojim ljubavnim vezama sa špijunom.

PROČITAJTE JOŠ:

Ervin Van Harlem, koga su mediji prozvali „Špijunom bez imena“, osuđen je na 10 godina zatvora zbog špijunaže.

- On je verovatno prva osoba osuđena na sudu Old Bejli pod psedudonimom - rekao je jedan zvaničnik Skotland Jarda.

Ervinova priča počinje 23. avgusta 1944. godine, kada se rodio kao Vaclav Jelinek u malom selu blizu Praga. Vaclav je postao vojnik, a kako se intenzivirao Hladni rat, napredovao je do visoke pozicije u čehoslovačkom Ministarstvu unutrašnjih poslova. Želeo je vojnu čast i uzbuđenje, ali posao mu je bio dosadan. Jednog dana nadležni su ga uhvatili kako uči nemački jezik, umesto da pazi na jednu kontrolnu tačku. Odveli su ga kod jednog oficira koji ga je predstavio članovima Statni bezpecnost (StB)– čehoslovačkoj tajnoj službi koja odgovara Sovjetima. Agenti StB su proučili njegov dosije i videli da je prkosan, ženskaroš, veoma inteligentan, sklon nasilju i riziku i patriota. Drugim rečima,bio je savršen materijal za špijuna. Odlučili su da ga pošalju na misiju na Zapad.

Dodelili su mu lažan identitet – holandskog dečaka napuštenog u sirotištu u Pragu. To dete se rodilo samo dan pre Jelineka.

- Tvoje novo ime je Ervin van Harlem – rekli su mu.

On je podneo zahtev za holandski pasoš, i stigao u London vozom u junu 1975. godine Za dečaka iz Praga, to je bio strani grad koji vrvi od saobraćaja, mode i opasnosti. Dobio je posao u restoranu na krovu hotela Hilton na Park Lejnu u Mejferu, nadajući se da će moći da špijunira kraljevsku porodicu u Bakingemskoj palati.

Noću je razmenjivao kodirane poruke sa domovinom preko svog radija. Jedna od njegovih prvih ideja je bila da pokuša da podmetne uređaj za prislušjivanje u kraljičin nameštaj, priseća se, ali su kasnije on i njegovi šefovi shvatili da je to tehnički nerealno.

Špijunska karijera mu je tekla lagao, sve dok nije saznao da Ervinova majka pokušava da nađe svog sina uz pomoć Crvenog krsta.Šefovi iz StB su mu rekli da ako Crveni krst stupi s njim u kontakt, treba da pristane na sastanak, kako neko ne bi posumnjao da on nije taj za koga se izdaje.

Ubrzo su počeli da se dopisuju on i Johana i poslao joj je neke fotografije i poziv da dođe u London. Sreli su se prvog januara 1978. godine. Zagrlili su se nasred ulice a Johana je rekla da njegov otac nije imao tako tamnu kosu i da je bio viši.

Odrasla je u Hagu i imala je 18 godina kada je u vozu upoznala privlačnog Poljaka Gregora Kuliga. On je bio nacista, a ona Jevrejka. Na zabavi četiri nedelje kasnije, on ju je silovao.

Njen otac ju je primorao da dete da na usvajanje. Otputovala je u Prag gde je pokušala da preživi kao samohrana majka, ali je na kraju ipak dala sina na usvajanje. Godinama kasnije je pokušavala da ga nađe, ali bez uspeha. Činjenica da je sada imao „majku Jevrejku iz Holandije“ mu je samo dodatno poboljšala masku.

Glavni zadatak ovog špijuna je bio da skuplja informacije o Jevrejima koji su zadržani u Sovjetskom savezu, iako su tražili da emigriraju odatle, koji su postali politički pioni u Hladnom ratu. Takođe je dobio i mnoge informacije o podvodnim sonarima koje je koristio NATO.

Za svoja dostignuća Ervin je od Sovjetskog saveza dobio medalju.

Johana je primetila da se on često seli i da ima dosta novca. Ervin je svoju lažnu majku obasipao poklonima, ali ga je zamarao njihov odnos i nije želeo da žive zajedno. U njegovom umu ona je bila kolaboracionista, žena koja se družila sa nacistima.

Jednog dana 1986. primetio je dvoja kola kako ga prate i tada je odlučio da se ponovo odseli. Prestao je da radi u restoranu i postao je frilenser umetnik i trgovac umetninama.

Međutim,već sledeće godine su ga i u predgrađu u kojem je živeo našli detektivi i to zahvaljujući sumnjičavoj komšinici. Ona je prijavila da preko telefona čuje neke čudne signale, za koje se ispostavilo da su Morzeov kod koji je preko telefonskog poziva stizao Ervinu. Uhapšen je u aprilu 1988. godine. Johana van Harlem čula je za hapšenje na radiju BBC. Onda su istražitelji stigli u njenu kuću i zamolili je da svedoči protiv špijuna na njegovom suđenju.

- Kad smo konačno uspostavili kontakt očima sam osetila sam se povređeno. Nisam videla nikakav znak kajanja, ni toplinu, ništa - rekla je ona na suđenju.

U zatvoru Parkherst proveo je pet godina, a onda je po završetku Hladnog rata deportovan u Češku.

Ervin odnosno Vaclav rekao je Džefu Majšu da mu nimalo nije bilo žao Johane.

- Bila je dominantna i morao sam da je trpim – rekao je on.

Špijunu ni danas nije jasno kako je Johana nekoliko meseci pošto je zatražio holandski pasoš krenula u potragu za njim.

Ko je još mogao da je inspiriše da uđe u trag svog sina, i zašto? Mi nikada nećemo saznati, jer je Johana van Harlem umrla 2004. Međutim, špijun ima svoju teoriju.

- Mislili smo da je pod vođstvom MI5 ili holandske službe bezbednosti - rekao je on.

Možda je i Johana takođe bila špijun? Iako je to malo verovatno, u ovom svetu maskarade i obmane, sve je moguće.

PROČITAJTE JOŠ: