Amerika, SAD, Donald Tramp
Tanjug/AP
Amerika, SAD, Donald Tramp, Foto: Tanjug/AP

Od obećanja da će izgraditi zid na granici sa Meksikom do dvosmislenih istupa o rasnim problemima, poslednjih godina globalna javnost je svedok mnogobrojnih kontroverznih izjava američkog predsednika Donalda Trumpa. Međutim, čini se da kontroverze nije nedostajalo u izborima u Sjedinjenim Državama kroz njihovu istoriju.

Agencija Fena donosi kratki pregled nekih od najkontroverznijih predsedničkih kandidata u američkoj istoriji. Iako niko od njih nije izabran za predsednika, privlačili su pažnju javnosti i van granica SAD-a.

Svako ko pomnije i prati politiku u Sjedinjenim Državama, a posebno izborni proces, upoznat je sa činjenicom da je skoro nemoguće dobiti nominaciju stranke ako se smatrate socijalistom ili ako se zalažete za ideju socijalizma ili komunizma. Zbog toga je neuobičajeno što je kandidat na izborima 1934. i ponovo 1940. bio Earl Brovder, kandidat koji se žestoko protivio Hitleru, ali i strastveno podržavao Staljina. U svojim govorima je isticao da mu je cilj da uništi kapitalizam i uvede komunizam u Ameriku. Na izborima ga je kandidovala njegova Komunistička partija Sjedinjenih Američkih Država. Oba puta je dobio veoma mali broj glasova i vrlo retko se spominje u člancima koji se tiču američkih izbora.

Još jedan kontroverzni kandidat na predsedničkim izborima u SAD-u bio je Jon C. Fremont. On je bio kandidat Republikanske stranke na izborima 1856. Tada je Republikanska stranka bila mlada stranka i želeli su kandidata koji bi najbolje predstavljao njihovo protivljenje robovlasništvu. Smatrali su Fremonta izvrsnim kandidatom jer je bio milioner, avanturista i istraživač. Takođe se glasno protivio robovlasništvu. Međutim, ono što ga je sprečilo da bude prvi američki predsednik Republikanac je činjenica da su njegovi protivnici saznali za incident koji se dogodio tokom ekspedicije u Siera Nevadi 1848. godine. Fremont je predvodio ekspediciju u tom planinskom vencu u zapadnoj Kaliforniji kada se njihov vodič izgubio. Grupa je gladovala danima pri čemu se na kraju bili prisiljeni da jedu tela preminulih planinara. Kada su Fremontovi protivnici saznali ovo, izgubio je svaku mogućnost pobede na izborima.

Rasisti i antisemiti

Iako su neki mediji Trumpa nazivali rasistom tokom poslednjih nekoliko godina, u ne tako dalekoj prošlosti, SAD su imale predsedničke kandidate koji su imali izuzetno kontroverzne stavove o ovoj temi čak i za vreme u kojem su živeli. Takav je bio George Valas. On je bio toliko vatren zagovornik segregacije crnaca i belaca da je fizički pokušao sprečiti dvojicu crnaca da se upišu na Univerzitet u Alabami. Valace je 1967. godine osnovao svoju stranku koja se zvala Stranka američke nezavisnosti (American Independence Party) i objavio je da će se kandidiovati za predsednika države. Valaseov rasizam je bio bez presedana u to vreme i izazvao je veliku kontroverzu u američkoj javnosti. Međutim, ono što je najviše poražavajuće je da je Valaseova kandidatura izazvala toliki haos da ni republikanci ni demokrate nisu mogli reći da su ubedljivo pobedili na izborima s obzirom da je Valase imao najveći broj glasova u pet država, a bio je drugi najpopularniji kandidat u još dve države.

Pored Valasea, još jedna od najkontroverznijih političkih ličnosti u istoriji SAD-a je Huei Long. Long je objavio da se želi kandidovati na izborima 1936. godine, ali nepunih mesec dana od ove objave na njega izvršen atentat. Ali u tih kratkih mesec dana, on je uspeo postati jedan od najkontroverznijih predsedničkih kandidata u istoriji SAD-a. Naime, okružio se savetnicima koji su bili otvoreni antisemiti i svugde bi odlazio sa pripadnicima državne policije koji bi nosili uniforme koje su veoma ličile Musolinijevim Crnokošuljašima.

Victoria Vodhul prva kandidatkinja

Na spektrumu kontroverznih ličnosti u istoriji američkih predsedničkih izbora imamo i osobe čija bi kandidatura bila naširoko prihvaćena u današnje vreme. One su neuobičajene jer su imali dovoljno hrabrosti da se pokušaju kandidovati s obzirom na tadašnji duh vremena. Među njima su Viktoria Vudhol i Džordž Edvin Tajlor.

Vudhol  je bila prva žena koja se kandidovala za američkog predsednika na izborima davne 1872. godine. Dakle, u to vreme žene nisu imale pravo da glasaju na nacionalnom nivou. Svaki dan je dobijala pretnje da će je otrovati ili spaliti živu na lomači. Dobila je manje od 0,1 posto glasova na izborima. Stavovi Vudhol su bili izuzetno kontroverzni za vreme u kojem je živela. Osim što se zalagala da žene imaju pravo glasa, ona je takođe bila pobornik takozvane slobodne ljubavi, odnosno slobode na sklapanja braka, razvoda i rađanja dece bez mešanja države.

Vudhol je takođe prva žena koja je imala brokersku firmu na Val Stritu i prva žena koja je imala svoje novine. Poput Victorije Vudhol , Džordž Edvin Tajlor jedan je od najhrabrijih predsedničkih kandidata koje su SAD imale. On se kandidovao na izborima 1904. godine i predstavlja prvu osobu crnca kandidata za američkog predsednika. Između ostalog se zalagao i za to da država isplati reparacije bivšim robovima crncima. Na izborima je dobio manje od dve hiljade glasova.

BONUS VIDEO
Snimak predsednika Vučića postao hit u Kini