Sahara
Profimedia
Sahara

Profimedia

Sahara, Foto: Profimedia

Zahvaljujući ovom Srbinu, dr Slobodanu Ničkoviću, izračunava se i prati transport peščanih čestica.

Njegov model koristi i NASA.

Prof. dr Ničković naučni je saradnik RHMZ i Instituta za fiziku. Osam godina proveo je u Ženevi kao ekspert Svetske meteorološke ogranizacije na poslovima unapređenja numeričke prognoze vremena.

Ova, naizgled egzotična aktivnost za Srbiju, ima veliki uticaj ne samo na vremenske prilike i klimu, već i na avio-saobraćaj i zdravlje. DREAM je primenjiv i na transport drugih vrsta čestica, kao što je industrijsko zagađenje, polen i vulkanski pepeo.

Kada je u pitanju uticaj peska na zdravlje, jedan od ozbiljnih problema u podsaharskoj regiji jeste sezonska masovna pojava viralnog ili bakterijskog meningitisa, koja se podudara sa tamošnjom sezonskom pojavom peska.

- Smatra se da oštećenja disajnih organa oštrim česticama pogoduju nastanku bolesti. U našem području, saharski pesak se najčešće javlja između marta i oktobra, svakih 15 do 20 dana. Epizode povećanih koncentracija ne traju duže od dan-dva i ne predstavljaju opasnost po zdravlje - tvrdi dr Ničković.

- Naučne studije tokom poslednje decenije pokazuju da se čestice peska ponašaju kao najefikasniji embrioni za nastanak leda u visokim oblacima, čak i u malim količinama i daleko od peščanih izvora. Stoga, i oblaci iznad Srbije nastaju delimično zbog ovog prirodnog zasejavanja. Nijedan od postojećih modela za prognozu vremena ne uključuje taj uticaj peska na oblake i formiranje padavina.