Artik, led, rusija
Printscreen Youtube
Artik, led, rusija

Printscreen Youtube

Foto: Printscreen Youtube

Da li ste znali da se magnetni severni pol planete Zemlje za dve godine pomeri za rastojanje između Beograda i Novog Sada.

Geografski i magnetni severni polovi inače nisu u istoj tački (gledajući s naših prostora, dovoljno su blizu da ih putnik sa kompasom poistoveti). Međutim, magnetni pol čak i ne stoji na jednom mestu, već je to šetajuća tačka.

Naime, na početku 20. veka magnetni pol je bio u Kanadi, a sada je već mimoišao Grenland. Kako piše Majkl Bruks u članku "Šta nije u redu sa Severnim polom" u časopisu "New Scientist", tokom poslednjih 18 godina, pol je bežao ka istoku brzinom od 40 kilometara godišnje i trenutno se kreće ka Sibiru, prenosi Nacionalna geografija.

Sibir

Shutterstock/ Ilustracija

Sibir, Foto: Shutterstock/ Ilustracija

Čudnovato ponašanje Zemljinog magnetnog polja se tu ne završava. Postojala su vremena kada je polje menjalo polaritet, o čemu svedoče tragovi kretanja tekstonskih ploča i vulkanske lave.

Svakako, tada je igla kompasa morala pokazivati ka tački koju zovemo Južni pol.

Kompas, jednostavna mehanička sprava za orijentisanje u prostoru, koju moreplovci koriste više od 800 godina, sastoji se od magnetne igle koja se uvek okreće prema magnetnom severu planete. Tek od 17. veka poznato je da tajna kompasa leži u magnetizmu Zemlje, piše "Nauka kroz priče".

polarni medved

Shutterstock

 Foto: Shutterstock

Samo pitanje odakle Zemlji polovi je nešto složenije i na njega će 1919. uspešno odgovori takozvani "dinamo model" irskog fizičara Džozefa Larmora.

Model opisuje ponašanje kugle od tečnog gvožđa u jezgru Zemlje (ili drugog nebeskog tela) koja se kreće i istovremeno je električno provodna, pa zahvaljujući tome stvara magnetno polje planete.

Ispostavlja se da turbulentna kretanja u slojevima jezgra utiču na oblik polja, pa tako i na promenu položaja magnetnog pola.

Mada je magnetno polje življe nego što bi se moglo pretpostaviti, ono je izuzetno dragoceno za život na Zemlji jer štiti planetu od zračenja.

Inače, postoje i planete koje su svoje magnetno polje sasvim izgubile, kao što je Mars koji je bez svog ostao pre 4 milijarde godina.