eksperiment
screenshot
eksperiment

screenshot

eksperiment, Foto: screenshot

Pre četiri milijarde godina, u primordijalnoj supi, obični neorganski materijali se naizgled iz čista mira pretvaraju u prvi život. I mada postoji sijaset teorija i hipoteza kako je do toga moglo doći, još uvek život iz neorganskih molekula nije napravljen u laboratoriji. Koji tajni sastojak nedostaje?

Kako to ponoviti u laboratoriji?

Za razliku od sintetičkih biologa, neki naučnici već decenijama pokušavaju da iznova stvore život od ugljenika, simuliraju uslove primordijalne supe ili neke druge, koji su po brojnim hipotezama vladali u vreme kad je od neorganskih molekula nastala prva koacervatna – kapljica, odnosno jedna veća gomila molekula koja više nije bila samo to, već živo biće.

Najpoznatiji pokušaj da se takvi uslovi naprave je Miler-Urej eksperiment (Miller-Urey), koji su 1952. godine na Univerzitetu u Čikagu izveli Stenli Miler i Harold Urej, u želji da provere hipotezu o nastanku života Aleksandra Oparina i J.B.S. Holdejna.

Prema njihovoj hipotezi, uslovi na primitivnoj Zemlji podstakli su hemijske reakcije u kojima su se od neorganskih sintetisala organska jedinjenja. Miler i Urej su napravili eksperiment sa vodom u staklenoj posudi (okeanom), električnom varnicom (munjom) i gasom u kome je bio izmešan metan sa amonijakom (atmosfera), i uspeli su da u laboratorijskim uslovima dobiju čak pet amino-kiselina.

Miler-Urej eksperiment sa poreklom života u narednim decenijama ponovljen je mnogo puta, a u izvedbi 2008. godine naučnici su veštački dobili čak 22 amino-kiseline. Međutim, brojni drugi in vitro (u staklu) pokušaji da se u takvim uslovima stvori nešto što će biti ne samo organski molekul već živi stvor, nikada nisu uspeli.

Na fotografiji je Stenli Miler i aparatura na kojoj je izvođen čuveni eksperiment.

Naša preporuka