Trešnja Šljiva Malina Kupina
Tanjug/Dušan Aničić
Trešnja Šljiva Malina Kupina

Tanjug/Dušan Aničić

Trešnja Šljiva Malina Kupina, Foto: Tanjug/Dušan Aničić


Koliko puta ste kod nekog od prijatelja bili ponuđeni čašicom šljivovice uz reči : "Domaća je" ?

Kako se pravi domaća rakija i šta sve treba da znate kako biste spoznali osnove ovog procesa.

Vremenska prognoza

Kupljenje šljiva

Komina

Pošto se rakija većim delom proizvodi na malim privatnim gazdinstvima koja ne poseduju potrebnu opremu, šljive se često cele stavljaju u kace za vrenje bez prethodnog muljanja. Može i tako, ali je onda proces vrenja (period od stavljanja šljiva u kacu do idealnog trenutka za pečenje rakije) duži.

Izmuljane šljive (ili neizmuljane) stavljaju se u sudove za vrenje. Berbu i muljanje treba podesiti tako da se sud za vrenje napuni za dan ili najviše dva dana, kako bi vrenje teklo ravnomernije i kako bi se izbegla opasnost od ukiseljavanja komine.

Kace ili burad se šljivom pune do 80% svoje zapremine, kako se u toku vrenja ne bi prelivala. Postoje recepti da se na 100 kg šljive u kacu doda 30 g suvog vinskog kvasca, da bi se vrenje pospešilo, ali postoji i priča o 2 kg šećera na 100 kg šljive. Što se tiče kvasca – ostavljamo vam na volju, ali dodavanje šećera ne preporučujemo.

Jednostavno takva rakija (iako to nije velika količina šećera) nije zdrava i može izazvati od jakih mamurluka do ozbiljnih zdravstvenih problema. 

Posudu sa kominom treba malo izdići iznad zemlje kako se ne bi hladila tokom vrenja. Tako je ostaviti 20–25 dana ( broj dana varira od mnogo elemenata), i mešati je jednom do dva puta nedeljno. Iskusni domaćini u kominu ubace jedan kraj creva, a drugi u kofu sa vodom, i tvrde da je to za odvođenje ugljendioksida. 

Trešnja Šljiva Malina Kupina

Tanjug/Dušan Aničić

Trešnja Šljiva Malina Kupina, Foto: Tanjug/Dušan Aničić

Loženje kazana

Vatrom podrgrevamo kominu, iz nje izlazi alkoholna para, koja se putem cevi sprovodi u tabarku punu hladne vode, prelazi u tečno stanje i istače u bilo koji sud. Postoje tri načina „loženja kazana“. To je putem drva (tradicionalno), plinom ili strujom. Kako ovde pričamo o amaterskoj proizvodnji, preporučujemo loženje na drva, iako je ono najteže jer se takvim načinom loženja veoma teško postiže stalna vatra iste jačina, koja je neophodna za dobru rakiju. Kao i svaku vatru, i ovu započinjemo sa tanjim grančicama i razgorevamo je dok komina ne počne da kuva u kazanu. Ono što je najvažnije jeste da pazite da vam ne zagori komina, da ne ložite prejaku vatru – taman koliko je potrebno da se komina kuva i isparava i da kazan po obodu dobro dihtuje.  Za neupućene, to je jedan „prsten“ oko kazana u kom je najčešće voda koja ne dozvoljava pari iz komine da odlazi nigde drugde do u cev ( tzv. lulu). Vatra je dobre jačine onda kada rakija krene da teče, ne baš jakim intezitetom. Za kontrolisanje vatre neki jednostavno koriste i vodu, ali takvim načinom na duže staze samo uništavate, kazan kome nikako ne prija sistem toplo-hladno.

Rakija

Shutterstock

Rakija, Foto: Shutterstock

Provera jačine

Kao što smo rekli, rakiju ne treba meriti „ispod lule“, dok je topla, već nešto kasnije. Klasičan način jeste putem instrumenta koji se zove grad i liči na toplomer. Klasičan grad ima skalu podeljenu na stepene i na grade, pluta poput plovka kada ga stavite u kofu ili lonac u kom je rakija, i potanja do određene dubine. Kada se grad stabilizuje, pročitate do kog podeoka je potonuo, i to vam je jačina ispečene rakije posle prve destilacije. Isti postupak primenite i kod merenja jačine prepeka. Inače, jedan grad je vrednosti 2.5 stepena.

Prepek (druga destilacija)

Prepek je proces kojim od „meke“ rakije, dobijene prvom destilacijom, pravimo „prepečenicu“ . Kada svu kominu ispečemo, valja oprati kazan i odstraniti sve ostatke komine da ne kvari ukus i kvalitet prepečenice. U opran kazan sipati „meku“ rakiju, u zavisnosti od zapremine kazana, i ponoviti proces destilacija. Naravno, rakija koju ovako dobijete ima viši procenat alkohola, te destilaciju završavate onda kada u zbirnom sudu jačina bude oko 45 stepeni ili 21-22 grada. Naravno, to nije sveto pravilo, ukusi su različiti, ali ako preterate sa jačinom rakiju treba razblažiti destilovanom vodom i to po formuli: V2=(V*P/P2)-V,
V2 = potrebna količina vode za razređivanje (l)
V = količina destilata za razređivanje (l)
P = jačina destilata (vol. %)
P2 = jačina na koju se želi razrediti destilat (vol. %)

Pročitajte još: