Redžep Tajip Erdogan
Tanjug/AP
Redžep Tajip Erdogan

Tanjug/AP

Redžep Tajip Erdogan, Foto: Tanjug/AP

Pročitajte još:

Državni savet Turske završio je saslušanje o pretvaranju Aja Sofije u džamiju. Zvanično će objaviti odluku za 15 dana, ali će, prema nekim izveštajima, ona biti pozitivna. Pitanje će biti predato predsedniku Redžepu Erdoganu koji će imati poslednju reč povodom ovoga. Ovo je odluka jedne od najviših pravosudnih instanci u zemlji.

Turska osveta

Za vreme poslednje imperije pretvorena je u džamiju, i tek 1935. godine za vreme Ataturka, pretvorena je u muzej. Istovremeno je uklonjeno malterisanje na zidovima koje je urađeno za vreme Osmanskog carstva, i vraćeni su drevni vizantijski mozaici, koji su zahvaljujući tome sačuvani na zidovima. I od tada je Aja Sofija jedna od glavnih znamenitosti Istanbula (muzej je samo prošle godine posetilo skoro 3,7 miliona ljudi).

- Naravno da želimo da hram otvori svoja vrata za muslimane koji se mole. Alah želi da Svetu Sofiju vratimo u prvobitno stanje - izjavio je ministar pravde Turske Abdulah Gul. Očigledno zaboravivši na to da muslimani već mogu da se mole ovde, gde im je dodeljen mali deo prostorija i na to da je prvobitno stanje hrama hrišćanska katedrala, koja je sagrađena pre pojave islama.

Aja Sofija

AP

Aja Sofija, Foto: AP

Promena statusa Aja Sofije je i odgovor Grcima. Oni se usuđuju da pretenduju na deo Egejskog mora, kao i da protestuju protiv pokušaja Ankare i Tripolija da podele teritorijalne vode na istočnom Mediteranu na takav način da spreče Kipar da postavi cevovode potencijalnih nalazišta uz obalu, zaobilazeći Tursku.

Nova-stara Turska

Ako se prati ova tačka gledišta, onda se sa Erdoganom može postići dogovor (verovatno je delimično i zbog ovoga odloženo objavljivanje odluke Saveta). Međutim, pored spoljnopolitičkog aspekta u menjanju statusa Aje Sofije, postoji i unutrašnji politički aspekt, koji je za turskog predsednika mnogo važniji. Da, Zapad poziva Tursku da poštuje celu istoriju teritorije na kojoj se nalazi.

- Pozivamo tursku vladu da zadrži status Aja Sofije kao muzeja, u znak poštovanja prema osećajima vernika i raznovrsnoj istoriji koja je na kraju i oblikovala današnju Republiku Tursku - izjavio je državni sekretar SAD Majk Pompeo. Međutim, problem je u tome što Erdoganu i njegovim glasačima nije potreban takav oblik Turske.

Aja Sofija

AP

Aja Sofija, Foto: AP

Jedan od komentatora Pompea ostavio je veoma kratku poruku:

- Zastavu Republike Turske, koja prelazi u zastavu Osmanske imperije sa natpisom "duge godine života". U stvari, Erdogan to i radi: ruši temelje republike, pretvara zemlju ponovo u religiozno autoritarni sultanat, reinkarnaciju Osmanskog carstva. A u okviru politike, sasvim su logični koraci povodom uklanjanja sekularnih simbola, na primer, vraćanje nekadašnjoj ključnoj džamiji carstva njen religijski status.

Naravno, neko može reći da će se "sekularna Turska završiti kada budu sekli glave nevernicima na trgovima, a žene bez marama se neće moći pojaviti u Istanbulu". Ali Turska nije Avganistan, ni Saudijska Arabija, i Erdoganu ne odgovara da plaši evropske biznismene. A što se tiče marame, ona je već postala neophodni deo dres koda u izbornom štabu predsednika u Istanbulu pre nekoliko godina. Erdogan ne žuri. Islamizacija javnog života Turske se odvija postepeno, korak po korak. Sada je na redu Sveta Sofija.

Turska vojska

Tanjug/AP

Turska vojska, Foto: Tanjug/AP

Samo Erdogan može spasiti muzej

I nije isključeno da će ovaj korak biti napravljen. Makar zato što niko zaista ne može zaštititi muzej.

Da, hrišćanske države su protiv. Neko se izražava diplomatski (kao Pompeo), a neko oštrije. Ministarka kulture Grčke Lina Mendoni je izjavila da promena statusa muzeja "podstiče na religiozni i nacionalistički fanatizam".

Međutim, sa pravnog stanovišta, Turska nema nikakvih obaveza prema stranim zemljama u vezi sa pitanjem muzeja. Stoga Ministarstvo spoljnih poslova Turske tvrdi da je to isključivo unutrašnja stvar zemlje. A Ankara se raduje da demonstrativno, u javnosti zaštiti taj suverenitet od spoljnih sila, posebno od Grčke.

Grčka vojska

Shutterstock

Grčka vojska, Foto: Shutterstock

- Grčka nije otvorila nijednu džamiju za molitve u Atini, gde živi na desetine Turaka i muslimana, zato neka se smiri. Grčka nije u mogućnosti da daje nikakve savete Turskoj - tolerantnoj zemlji, na čijoj se teritoriji nalazi mnogo crkava i sinagoga - piše turski list Dejli sabah.

Možda bi igrači u Turskoj, na primer, lideri hrišćanskih crkava, mogli da kažu svoj stav. Međutim, realnost je takva da se hrišćanski jerarsi u Istanbulu plaše da se suprotstave Erdoganu. Pa su zato zauzeli sporan stav.

Aja Sofija

AP

Aja Sofija, Foto: AP

- Šta ja mogu da kažem kao hrišćanski sveštenik i grčki patrijarh u Istanbulu? Umesto da nas objedinjava, nasleđe staro hiljadu i po godina nas razdvaja. Tužan sam i šokiran - rekao je patrijarh Vartolomej, koji je nedavno uneo raskol u pravoslavlje preko priznanja sekte pod nazivom "Pravoslavna crkva Ukrajine".

A glavni u Carigradskoj patrijaršiji Jermenske apostolske crkve Isak Drugi u potpunosti je podržao ideju Erdogana. Samo ga je ponizno zamolio da obezbedi mesto za molitvu hrišćana u budućoj džamiji - kao svojevrsnu demonstraciju jedinstva vernika (zanimljivo je kako on zamišlja molitvu hrišćana u džamiji).

Jedina šansa muzeja da se sačuva kao muzej (što znači i da spasi svoje hrišćanske mozaike i slike, kojima sigurno nije mesto u džamiji) može biti Erdoganova želja da se pokaže kao velikodušni predsednik, čovek mira i duhovno savremeni lider koji poštuje tolerantnost i kulturnu raznovrsnost. Da li postoji šansa za to, saznaćemo uskoro.

Preporučujemo:

 

Komentari (1)

Ccccc

04.07.2020 23:48

Poznavajuci njihov karakter nema nista od toga.jednom trgovac uvek trgovac.njih konkretno u Carigradu ne interesuju verske ustanove vec novac. 3,7 miliona posetilaca a karta 30lira oko 8 evra.mislim nema nista od toga.