upitnik znak pitanja pitanje
Profimedia
upitnik znak pitanja pitanje

Profimedia

upitnik znak pitanja pitanje, Foto: Profimedia

Čovek je stvorenje sposobno da misli, razume i sazna. Mnogih stvari još uvek nismo svesni i težimo ka tome da saznamo odgovore na brojna misteriozna pitanja, ali da li je tako nešto moguće?

Ponekad se čini da se naučnici približavaju rešavanju svake misterije koja postoji. 

Rešili smo neke misterije koje su vekovima proganjale čovečanstvo i čini nam se da postoji odgovor na svako pitanje koje možemo da  zamislimo, ali kako se ispostavilo nismo baš sve najbolje shvatili. 

Ovo su 6 pitanja za čijim odgovorom tragamo od nastanka čovečanstva.

1. Kako je život započeo na zemlji?

Ovo je veoma zanimljivo pitanje jer znamo da život na zemlji potilče iz živih ćelija koje su stvorene pre 3,5 milijardi godina, ali pitanje je odakle je došla ta živa ćelija i zašto mi i svako živo biće na ovom svetu postoji?

Budući da je voda došla iz drugog dela univerzuma na zemlju neki ljudi veruju da mi nismo deo zemlje. Zapravo da smo sa ovom vodom i došli. Ta živa ćelija. O tome nemamo dokaza kako je život započeo na zemlji, ali ako bi smo se složili sa ovom teorijom, da li to znači da je evolucija odradila svoje?

Da li smo mi nastali od krajnje jednostavnog organizma i u kojoj meri je ova teorija moguća. 

2. Šta nas čini ljudima?

dnk, ljdi, svest

shutterstock

dnk, ljdi, svest, Foto: shutterstock

Istraživanje našeg DNK nam govori da je ljudski genom 99% indentičan šimpanzi, a 50% banani. Imamo međutim veći mozak od većine životinja, ne i najveći, ali sa tri puta više neurona od gorile, tačnije 86 milijardi. 

Mnoge stvari za koje smo nekada mislili da nas odvajaju od drugih, jezik, upotreba alata, prepoznavanje sebe u ogledalu, zapravo vidimo i kod drugih životinja. Možda je naša kultura i njen kasniji efekat na naše gene i obrnuto ta nit koja čini razliku.

Naučnici misle da su nam kuvanje i vladanje vatrom možda pomogli da dobijemo veliki mozak, ali moguće je da je naša sposobnost za saradnju i trgovinu ono što zaista ovo mesto čini planetom ljudi, a ne majmuna. A možda i grešimo.

3. Šta je svest?

Još uvek nismo svesni. Znamo da je to povezano sa različitim mrežama mozga umreženih zajedno, a ne sa jednim delom mozga. Misli se da ako shvatimo koji su delovi mozga uključeni i kako funkcionišu neuronski sklopovi, shvatićemo kako nastaje svest. Nešto u čemu veštačka inteligencija i pokušaji izgradnje neurona mozga mogu da pomognu. 

Teže je pitanje " Začto bi bilo šta uopšte trebalo da bude svesno?"

Dobar je predlog da integrišući i obrađujući puno informacija, kao i fokusiranjem i blokiranjem, umesto da reagujemo na  senzorne ulaze koje nas  bombarduju možemo razlikovati šta je starno, a šta nije i zamisliti više budućih scenarija koje će nam pomoći da se prilagodimo i preživimo. Mnogi stručnjaci se međutim slažu da su svesna bića svesna svoje okoline, sebe i sopstvene percepcije. Neki naučnici povezuju našu svest sa kompijuterskom simulaciom gde je čovek deo video igre koju neko drugi kontroliše, ali sve je to u domenu teorije. 

4. Da li smo sami u svemiru?

Nadamo se da ne. Astronomi su pretraživali svemir u potrazi za mestima na kojima vodeni svetovi mogu da stvore život od Evrope i Marsa u našem sunčevom sistemu do planeta udaljenih mnogo svetlosnih godina. Astronomi su sada u mogućnosti da skeniraju atmosferu vanzemaljskih svetova u potrazi za kiseonikom i vodom. 

Sledećih nekoliko decenija biće uzbudljivo vreme da budete lovci na vanzemaljce sa do 60 milijardi potencionalno naseljivih planeta samo u našem mlečnom putu, ali zvanična teorija kaže da smo sami i ako smo u prethodnih nekoliko decenija bili svedoci brojnih NLO objekata koji nisu povezani sa ljudskom tehnologiom. 

Kome verovati? 

5. Šta se nalazi izvan univerzuma?

Univerzum koji poznajemo je jedini vidljivi univerzum. Prostire se na 3 hiljade miliona svetlosnih godina, dok naše oči nisu dospele u ostatak univerzuma. 

Šta se zapravo nalazi izvan nama vidljivog univerzuma?

Ako govorimo o teoriji multiverzuma, ono nam govori da postoje univerzumi i izvan univerzuma u obliku mehura, a sam naš univerzum je jedan od tih univerzuma. Svi su međusobno povezani. Trenutno se ništa ne može reći o tome koliko je teorija multiuniverzuma tačna, ali moramo priznati da je  svakako veoma zanimljiva. 

6. Da li se vreme kreće unapred?

Vreme prolazi ili se to nama bar tako čini, ali postoji razlog zbog kog kažemo da vreme prolazi. Čini se da teče. Bez obzira koliko još uvek stojimo u svemiru, neumoljivo se krećemo kroz vreme. Kao i mi događaji neprstalno prelaze iz budućnosti kroz sadašnjost u prošlost. Njutn je ovo video kao osnovnu istinu - Svi pokreti se mogu ubrzati i usporiti, ali protok apsolutnog vremena ne može se promeniti

Pa kako vreme teče i zašto uvek u istom smeru? Da bi vreme teklo to mora da radi nekom brzinom, ali brzina se meri kao promena tokom vremena. Pa koliko brzo teče vreme?

Neki naučnici kažu jedna sekunda u sekundi. Čak i da vreme stoji moglo bi se reći da za svaku sekundu koja prođe, prođe i jedna sekunda. Zapravo ako je to mera protoka vremena  mogli bi smo reći i da prostor teče. On prolazi na jedan metr po metru. Ali na kraju smo opet prezatrpani brojnim teorijama.

Bonus video
Plivanje za Časni krst u Zemunu na Bogojavljenje!

Naša preporuka