Kina želi da izgradi 13.000 kilometara podvodne železničke linije do SAD-a, šta ih koči u tome?
Voz, Foto: Ilustracija, EPA-EFE/QILAI SHEN

Voz, Foto: Ilustracija, EPA-EFE/QILAI SHEN

 

Kako njihova mreža doseže daleke u krajeve svoje zemlje, Peking bi mogao da usmeri pogled na ono što leži - daleko, daleko šire.  

Prema izveštajima, Kina želi da izgradi brzi  voz od 13.000 kilometara (8.078 milja) koji saobraća od kontinentalne Kine, preko Sibira u istočnoj Rusiji, ispod mora kroz Beringov prolaz na Aljasci, preko stenovitih vrhova Kanade i kroz Kolumbiju i u SAD. 

Cena takvog neobičnog predloga? Kul 200 milijardi dolara. Tako visoka cena, čak ni Džeff Bezos verovatno je nije mogao dostići. 

Planovi su se pojavili 2014. godine, kada je više vesti pokrivalo izveštaj Beijing Tajmsa koji je izneo planove za Kinu da izgradi super voz od 8.000 milja. Nazvala bi se linija „Kina-Rusija-Kanada-Amerika“ (privlačna, znamo) i protezala se kroz sve četiri države, povezujući ih zajedno za trgovinski, turistički i ekonomski procvat. Protežući se preko Beringovog moreusa, bilo bi potrebno podvodni tunel četiri puta veći od Kanalskog tunela i daleko više tehnologije za podizanje.  

U to vreme inženjeri iz Kine tvrdili su da već vode pregovore sa Rusijom o početku linije, za koju su bili uvereni da je moguća uz trenutnu tehnologiju. 

I uprkos tome koliko predlog zvuči preterano, mogao bi biti savršeno izvodljiv. 

Kina je 2018. odobrila  prvi podvodni voz na svetu koji će se produžiti na nacionalnom nivou od Ningboa, lučkog grada u blizini Šangaja, do Doušana, arhipelaga ostrva uz istočnu obalu. Pokrivajući potez od 77 kilometara (47,8 milja) gotovo u potpunosti novoizgrađene železničke pruge, nova trasa obuhvatiće podvodni deo od 16,2 kilometra. To će biti voz Maglev, koji će levitirati iznad magnetne staze dok se pokreće velikom brzinom, a izgradnja je u toku za ambiciozni projekat. 

Iako je ovaj tunel znatno manji od Kanalskog tunela, pravljenje voza koji prolazi kroz njega donosi nove izazove u izgradnju. Iako se malo zna o napretku na liniji Kina-Rusija-Kanada-Amerika, neki pretpostavljaju da bi linija Ningbo-Doušan mogla biti svojevrsna probna serija za daleko veći projekat. 

Što se tiče SAD-a? Možda malo zaostaju. Američka vlada je 2020. odobrila  ogromnu železničku liniju od 2.570 kilometara (1.597 milja) koja povezuje SAD i Kanadu, od Aljaske do Alberte. Koštajući 22 milijarde dolara, pruga je predstavljala veliki skok za američku železničku mrežu, koja je do sada zaostajala za ostalim državama. Sa kineskom brzom mrežom vozova, čuvenom japanskom mrežom i drugim zemljama koje napreduju sa svojim pokušajima, SAD su sada na začelju kada je reč o železničkim inovacijama.  

Nažalost, koliko god impresivna bila linija Kina-Rusija-Kanada-Amerika, čini se da je za sada stavljena na čekanje. Kritičari su obrušili predlog da je ekonomski višak, navodeći da su avionski i teretni brodovi jeftinija opcija za trgovinu i previše složeni. Bez obzira da li su u pravu ili ne, napetosti između svetskih velesila znače da bi takva saradnja - koja bi bila najskuplji megaprojekat u svetskoj istoriji - mogla biti tek nešto više od sna. 

Još zanimljivosti možete pročitati OVDE!

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading