Džamija
Foto: Stock/Foto: Shutterstock

Njen arhitekta je nepoznat, ali je poznato da je bio učenik osmanskog arhitekte Mimara Sinana.

„Trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjaluci. Po nameri i želji Ferhat-paše Sokolovića, morala je biti velika i lepa, kakve na ovom kraju sveta nikada nije bilo, niti će biti. Kada je objekt bio sagrađen, neimari čuše da ih Ferhat-paša namerava pogubiti kako graditeljsku lepotu više nikada nigde ne bi sazidali. Čuvši za to, napraviše sebi krila i poleteše s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac“. Ovo je najpoznatija legenda vezana uz gradnju Ferhat-pašine džamije u Banjaluci.

Kompleks Ferhadije imao je centralnu ulogu i značaj u životu grada na Vrbasu od 1579. godine. U kompleksu Ferhadije su se takođe nalazila i tri turbeta: Ferhat-paše, njegove unuke Safikadune i njegovih barjaktara, gvozdena i kamena ograda sa česmom na ćošku, šadrvan i staro mezarje u bašti. Kasnije je kompleks dopunjen sahat-kulom izgrađenom nedaleko od Ferhadije. Džamija je bila 18 metara široka, 14 metara dugačka, a vrh kupole je bio 18 metara visok. Munara je bila 43 metra visoka. Ferhadija je uvršćena u kulturnu baštinu Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine 1950. godine.

U toku Drugog svetskog rata džamija je delom stradala u bombardovanju 1944. Obnavljana je niz godina, ali je ponovo stradala u zemljotresu 1969. i nakon toga je temeljno restaurirana i oslikana.

Istovremeno, ferhat-pašina biblioteka u Banjaluci predstavlja kulturnu ustanovu na prostoru grada Banjaluka kao značajan faktor u kulturi i obrazovanju Bošnjaka na ovim prostorima. Biblioteka se nalazi u Ulici Kralja Petra I Karađorđevića i smeštena u prostorijama banjalučkog muftijata. Pored džamije Ferhadija u Banjaluci, i biblioteka je posvećena Ferhat-paši Sokoloviću.

Biblioteka je osnovana 2010. godine uz pomoć grada Banjaluke, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, Gradske biblioteke Sarajevo, koji su svoj doprinos dali u donaciji naslova koji čine današnju biblioteku. Prilikom osnivanja biblioteka je primila čak 3.000 naslova različitog sadržaja.

Danas ona ima više od 8.000 naslova. Ono što je posebno značajno jeste to da je zbirka rukopisa ove biblioteke proglašena nacionalnim pokretnim dobrom u Bosni i Hercegovini, kao i nacionalnim spomenikom.

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading