Batiston i Šumaher / Maradona i Šilton
Youtube printscreen
Batiston i Šumaher / Maradona i Šilton

Youtube printscreen

Batiston i Šumaher / Maradona i Šilton, Foto: Youtube printscreen
Montevideo 1930

Twitter

Montevideo 1930, Urugvaj - Jugoslavija Foto: Twitter

Jugoslavija je povela golom Vujadinovića, Urugvaj je izjednačio iz krajnje sumnjive pozicije, da bi zatim bio poništen gol našoj selekciji zbog nepostojećeg ofsajda. Sve to oko ofsajda i nekakko, ali ono što se desilo u finišu poluvremena i dan danas se prepričava kao jedna od najvećih krađa na Mondijalima. Posle jednog napada Urugvaja lopta odlazi u gol-aut. Jedan policajac, koji je stajao tik uz gol Milovana Jakšića, vraća loptu u igralište. Dok Jugosloveni stoje, Dorado centrira, a Anselmo šalje loptu u mrežu. Na opšte zaprepašćenje, sudija pokazuje na centar - 3:1 za Urugvaj. Jugosloveni ne veruju očima, saleću sudiju, ali ne vredi ništa, odluka je ostala na snazi. Do kraja je indisponiranim izabranicima Boška Simonovića Urugvaj dao još tri gola.

Legendarna "Božja ruka" o kojoj praktično svi sve znaju, bez obzira koliko imali godina, desila se u četvrtfinalu Svetskog prvenstva 1986. godine u Meksiko Sitiju, kad su se sastali Argentina i Engleska. Gol rukom prevideo je sudija iz Tunisa Ali bin Naser. Pogodak postignut rukom imao je dodatnu političku težinu jer samo četiri godine pre toga Argentina i Engleska bili u ratu zbog Foklandskih ostrva.

Jedna od najšokantnijih grešaka na Mondijalima desila se u Španiji 1982. godine kad su se u Sevilji, u polufinalnom meču, sudarili Francuska i tadašnja Zapadna Nemačka. Holandski sudija Čarls Korver doneo je tad jednu od najgorih odluka u istoriji fudbala. Pri rezultatu 1:1, francuski fudbaler Patrik Batiston izleteo je sam pred nemačkog golmana Haralda Šumahera. Sa vrha šesnaesterca Batiston je uspeo da šutne loptu koja je otišla tik pored stative, ali Šumaher, koji je bio u trku, nemilosrdno se zakucao u igrača i ostavio ga da leži bez svesti.

Batistona je u život vraćalo medicinsko osoblje, koje ga je stavilo na kiseonik, a Francuz je prošao sa dva izbijena zuba i potresom mozga. Sudija Korver takav start nemačkog golmana nije čak okarakterisao ni kao faul, umesto da svira penal jer se sve desilo u šesnaestercu i pokaže crveni karton golmanu Nemačke jer se "iz aviona" videlo da je Šumaher namerno išao na Batistona iako je mogao da ga izbegne. Nemci su uspeli na kraju da savladaju Francuze i plasiraju se u finale Svetskog prvenstva u kom su izgubili od Italijana.

Zikov gol koji nije priznat

Starije generacije se sigurno sećaju Svetskog prvenstva 1978. godine u Argentini kada su se u grupnoj fazi susreli Brazil i Švedska. Po isteku 90. minuta, pri rezultatu 1:1, Brazil je izveo korner, Ziko skočio i postigao gol. Na opšte čuđenje, velški sudija Klajv Tomas poništio je pogodak jer je u trenutku dok je lopta letela u šesnaesterac svirao kraj meča. Da šok bude veći, u tom trenutku nije prošlo ni deset sekundi više od regularnog vremena.

Na istom Mondijalu viđena je neverovatna greška koja je nanela ogromnu štetu reprezentaciji Jugoslavije. Utakmicu na stadionu Luis Kazanova u Valensiji sigurno dan danas pamte svi koji su rođeni pre 1975. godine. somaćin Španija je ugostila Jugoslaviju pred 48.000 gledalaca. Golom Ivana Gudelja Jugoslavija je povela u 10. minutu. Ali onda na scenu stupa danski sudija Luns Sorensen. Prekršaj Velimira Zajeca nad Alonsom, očigledno načinjen najmanje  metar izvan kaznenog prostora, okarakterisao je kao jedanaesterac.  Da se ne radi o slučajnoj grešci, Danac je potvrdio minut kasnije. Huanito je šutirao, ali je promašio ceo gol! Međutim, Sorensen zahteva da se penal ponovi pod izgovorom da je Pantelić krenuo sa gol-linije pre nego se udarac izveo iako nije ni pipnuo loptu. U drugom pokušaju Huanito je bio precizan. U teškoj, rovovskoj borbi, presudio je Enrike Saura golom sredinom drugog poluvremena, a taj poraz je je praktično koštao Jugoslaviju eliminacije sa Mondijala.

Katastrofalna greška sudije Tofika Bahramova iz 1966. godine odredila je ni manje ni više nego osvajača svetske titule, jedine koju Engleska ima vitrinama. Veliki neprijatelji u 20. veku, Nemci i Englezi, udarili jedni na druge u finalu. Iako daleko talentovanija, četa Helmuta Šena tek pogotkom Vebera u 89. minutu stiže do 2:2 i produžetaka. Vrhunac drame desio se u 101. minutu. Džef Harst postiže drugi gol tako što lopta udara u prečku i pada na liniju. Da li je prešla ili nije? Gotfrid Dinst se konsultuje s pomoćnikom Tofikom Bahramovim, sve traje nekoliko sekundi i – na centar. Bahramov, inače Azerbejdžanac, tako postaje obeležen za sva vremena kao ruski čovek koji je pogurao saveznike do titule. Do kraja Harst pogada još jednom za 4:2. Kako su godine prolazile ta situacija se analizirala u raznim "laboratorijama" i nalazi bi uvek bili različiti: Englezi kažu – gol; Nemci – nije. Jedno nije sporno. Četvrti gol bio je apsolutno je neregularan. U trenutku kad Harst pogada mrežu Tilkovskog na terenu je više navijača koji proslavljaju pobedu Engleske...