Korona, sport
EPA
Korona, sport

EPA

Korona, sport, Foto: EPA

Svetski sport je praktično stao. Prvi put od završetka Drugog svetskog rata sport je zaustavljen gotovo svuda, u manje od 10 država na planeti se sve odvija normalno. Najveće pauze širom planete sport je, logično, imao tokom dva svetska rata. Prvi svetski rat (četiri godine) i Drugi svetski rat (šest godina) su prouzrokovali dve najveće pauze u sportu, ali bilo je još situacija u kojima je sve stajalo.

Planeta je tek počela da leči teške rane od Prvog svetskog rata u kom je stradalo 20 miliona ljudi, dok je još toliko bilo ranjenih, a stigla je "španska goznica" (španski grip) koja je od januara 1918. počela da seje smrt širom planete. Do decembra 1920. opaka bolest je zarazila oko 500 miliona stanovnika, što je tad bila trećina svetske populacije. Od opake bolesti umrlo je više od 50 miliona ljudi.

Prvi svetski rat

Tanjug/Oded Balilty

Prvi svetski rat, Foto: Tanjug/Oded Balilty

Fudbal tad u Evropi još nije imao kontinentalni šampionat, ali je virus uticao da se Kopa Amerika pomeri sa 1918. na 1919. godinu. Slično je bilo i sa Šampionatom Gaučo čije je premijerno izdanje moralo da se odloži za godinu dana jer je gotovo cela oblast koju pokriva Sportska federacija Rio Grande bila zahvaćena pandemijom. Šampionat Paulista je prekinut u septembru, nastavljen tek od decembra 1918, s tim da su u nastavku igrani samo mečevi timova koji su imali šanse za trofej. Ostatku ekipa je garantovan opstanak. Tako je ekipa Paulistano osvojila titulu sa 15 utakmica, dok je drugoplasirani Korintijans odigrao dva meča više.

Novi prekid fudbalskih dešavanja desio se zbog Drugog svetskog rata. Za domaćina Svetskog prvenstva 1942. godine konkurisali su Nemačka i Brazil, ali preduhitrio ih je rat zbog koga nikome nije palo na pamet da razmišlja o domaćinu 1946, pa je niz planetarnih šampionata započet 1930. godine u Urugvaju nastavljen tek 1950 u Brazilu. Najkrvaviji rat u istoriji čovečanstva koji je odneo živote preko 60 miliona ljudi, nije dozvolio ni da se održe Olimpijske igre u Berlinu 1916. Drugi svetski rat je Igre iz Tokija (1940.) izmestio u Helsinki (1952.), a one u Londonu predviđene 1944, pomerio je za četiri godine kasnije.

Po okončanju Drugog svetskog rata nije bilo zaustavljanja sporta na globalnom nivou, ali je bilo problema. Rat i bolest su se umešali u organizaciju Panameričkih igara 1975. godine. Santijago de Čile je 1969. godine jednoglasno izabran na Generalnoj skupštini Panameričke sportske organizacije (PASO). Pošto je čileanski diktator Augusto Pinoče došao na vlast 1973. godine, odbio je da bude domaćin, uloge organizatora se prihvatio Sao Paolo. Ekonomski problemi i nemogućnost da se suzbije epidemija meningitisa, primorali su i brazliski grad se 1974. godine povuče. Na kraju, samo deset meseci pre početka, Sijudad de Mehiko je dobio organizaciju.