ČUDO BOŽJE Alo! vam otkriva Tajne Hrama Svetog Save
Foto: Shutterstock

Čak 88 molbi morao je da uputi tadašnji patrijarh Srpske pravoslavne crkve German da bi od komunističkih vlasti SFR Jugoslavije konačno 1984, četiri godine nakon Titove smrti, dobio dozvolu da bude započeta (preciznije je reći nastavljena) gradnja Hrama Svetog Save.

Patrijarh Porfirije ispred hrama Svetog Save - Alo.rs

Monumentalno zdanje na Vračaru, kojim se sada ponosimo, iako još nije u potpunosti završeno, bilo je san praktično od 1895. godine. Tada je, naime, osnovano Društvo za podizanje Hrama, sa ciljem da ovo zdanje nikne na mestu na kojem su, bar zvanično, spaljene mošti Svetog Save. Šta se dalje dešavalo, sve do pomenute 1984. godine, pročitajte u hronologiji koju objavljujemo uz ovaj tekst, a Alo! vam otkriva neke od malo poznatih detalja o istorijatu gradnje i samom Hramu, od kojih prvi datira upravo iz septembra te 1984.

ČUDO BOŽJE Alo! vam otkriva Tajne Hrama Svetog Save

Foto: Dejan Briza

 

1. RAZBIJANJE PREGRADA

U septembru 1984. godine arhitekta Branko Pešić došao je na Vračar da obiđe zidine započetog Hrama Svetog Save i naišao na zazidana vrata. Prvi njegov zadatak bio je da pozove zidare da razbiju pregrade i omoguće da se prođe u unutrašnjost Hrama. Kako je tada napisao, niko nije mogao da veruje, pa ni on, da je tvrdokorna komunistička vlast izdala dozvolu da se gradi na Vračaru. U prvoj polovini 1986, nakon gotovo pet decenija, radovi su i počeli, i to posle verskog obreda koji je okupio nekoliko desetina hiljada ljudi.

- U ime Oca i Sina i Svetoga Duha, molitvama Svetog oca našeg Save, neka radovi počnu - poručio je patrijarh German.

2. SAVRŠENA VENTILACIJA

Kripta Hrama poseduje savremen sistem ventilacije, koji kroz umetnički izvajane delove na zidu izbacuje topao vazduh, pa unutra ne može da bude hladno. Ovaj sistem istovremeno štiti i zidno slikarstvo, zbog čega ventilacione cevi sprovode svež vazduh na tačno određenim mestima.

3. BRONZANA VRATA

Na Hramu je postavljeno devet bronzanih vrata. Na centralnom ulazu nalaze se ona kojima dominira molitva „Oče naš“ na 24 jezika. Na vratima na severnom ulazu je molitva Bogorodici na osam jezika.

4. NAJVEĆI MOZAIK

Mozaik od stakla i kamena učinio je kupolu Hrama Svetog Save najvećom među svim pravoslavnim svetinjama. Mozaik je urađen od lomljenog stakla, što uz posebnu svetlost stvara utisak da se likovi svetaca pokreću. Inače, samo još jedan hram, a to je Pećka patrijaršija, ima prikaz Vaznesenja u kupoli.

5. SVEŠTENIKOV POKLON

Hrama Svetog Save ne bi bilo da nije bilo sveštenika Miloša Simonovića. Velelepno zdanje, naime, podignuto je na placu koji je on poklonio Srpskoj pravoslavnoj crkvi.

 

Brojke za divljenje

- 65 metara unutrašnja visina Hrama od poda prizemlja do temena kupole

- 79 metara spoljna visina Hrama s krstom

- 10.000 vernika može da stane u prizemlju i na galerijama

- 4.000 tona težina kupole

- 27 metara visina velike kupole

- 18 pozlaćenih krstova na kupolama

- 10,5 metara visok glavni krst, a težak četiri tone

- 49 zvona ugrađeno u zapadnim zvonicima

- 6,13 tona teško najveće zvono

- 1.800 kvadratnih metara ima kripta patrijarha, izgrađena u podzemnoj etaži

ČUDO BOŽJE Alo! vam otkriva Tajne Hrama Svetog Save

Foto: Dejan Briza

 

Hronologija

* 1895. osnovano je Društvo za izgradnju Hrama

* 1905. raspisuje se javni konkurs za izradu projekta. Na konkurs je prispelo pet radova, međutim, komisija nije preporučila nijedan 

* Po okončanju Prvog svetskog rata, društvo je obnovljeno i 1926. je raspisan novi jugoslovenski konkurs. Prispela su 22 projekta

* Prva i treća nagrada nisu dodeljene, a kao najuspešniji rad, nagrađen drugom nagradom, izabran je projekat arhitekte Bogdana Nestorovića

* 1930. Odbor za izgradnju hrama, s patrijarhom Varnavom na čelu, donosi odluku da se izrada projekta poveri arhitektama Nestoroviću i Aleksandru Deroku.

* 1935. počinje gradnja Hrama

* 1939. osveštan temelj

* Od 1935. godine do nemačke okupacije postavljeni su temelji Hrama i podignuti zidovi visine sedam i 11 metara

* Rat prekida sve radove

* Po završetku rata prostor Hrama služi partizanskim i sovjetskim jedinicama kao magacin i vozni park, baš kao i Nemcima tokom rata. Kasnijih godina, prostor koriste razna preduzeća kao magacin

* 1984. vlasti daju dozvolu za nastavak radova i sve ostalo je istorija do danas, kada Hram, mada nije do kraja dovršen, predstavlja jedan od simbola Srbije i Beograda

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading