Pametni gradovi
Foto: Alo/Foto: Aleksandar Đorđević

Jovanović je to rekao na prvom skupu u Kragujevcu, u okviru projekta Putovanje u pametniju budućnost: Izgradnja pametnijih i održivijih zajednica u Srbiji, koji je pokrenula Nordijska poslovna alijansa, u saradnji s ambasadama nordijskih zemalja u Srbiji (Švedske, Danske, Norveške i Finske), Nacionalnom alijansom za lokalni ekonomski razvoj (NALED) i Stalnom konferencijom gradova i opština (SKGO).

Ministar Mihailo Jovanović je istakao je da je Kragujevac kao polazna tačka realizacije projekta o pametnim gradovima, jer je prepoznajući digitalizaciju kao najvažniji katalizator inovacija najviše od svih gradova i opština uradio u oblasti otvorenih podataka.

- Za građane Srbije je realizacija programa „Skok u budućnost - Srbija 2027“ veoma značajna za dalje podizanje životnog standarda i prosečne zarade, penzija i minimalne zarade, preko intenzivne modernizacije i industrijalizacije, razvoja infrastrukture do integralnog razvoja cele države. Ne postoji deo Srbije koji nije obuhvaćen ovim programom, a Kragujevac je jedan od gradova koji se zahvaljujući dosadašnjim ulaganjima države u digitalizaciju i industrijalizaciju transformisao sa začelja tehnološkog razvoja u srpsku silicijumsku dolinu, grad u kojem su uveliko spremni projekti za dalja ulaganja u modernizaciju - ocenio je Jovanović.

Kako stručnjaci prognoziraju, do 2030. godine će čak 60 odsto svetskog stanovništva živeti u pametnim gradovima. Pomenuta revolucija urbanog života promeniće znatno budućnost Srbije. Ipak, s obzirom na to da je to ipak velika novost za građane, postavlja se pitanje šta su, u stvari, pametni gradovi i šta će oni doneti građanima.

Vozači često s velikom nervozom doživljavaju gužvu u saobraćaju. Pametni gradovi im omogućavaju korišćenje sistema koji smanjuju gužvu i skraćuju vreme putovanja. Još jedna karakteristika pametnih gradova je digitalizacija javne uprave, koja omogućava efikasnije sprovođenje administrativnih obaveza, kao što su registracija firme ili uzimanje izvoda iz matične knjige rođenih bez čekanja u redu. Javno osvetljenje biće organizovano tako da se sistem prilagođava pokretima i prisustvu ljudi, čime se ostvaruje znatna ušteda energije. To, a i još mnogo toga podići će kvalitet života građana.

Velika dostignuća u ovoj oblasti postigle su nordijske zemlje, koje su shvatile da je za to neophodna međunarodna saradnja, koju su i ostvarile, kako je naglasila Kristin Melsom, ambasadorka Norveške u Srbiji.

- Očuvanje životne sredine i održivi razvoj su već decenijama ključni u nordijskim zemljama. U našoj zemlji, ideja pametnih gradova koji kombinuju, tehnologiju, planiranje i uključivanje zajednice igra ključnu ulogu. Međunarodna saradnja je u tom kontekstu ključna jer su izazovi povezani i zahtevaju zajednički odgovor. Ova konferencija je prilika za razmenu ideja i izgradnju partnerstva s tim ciljevima.

Iva Petrović, direktorka Nordijske poslovne alijanse, naglasila je da je glavni cilj kreiranje mape puta za razvoj pametnih gradova u Srbiji, kako bi naša zemlja postala deo globalne mreže pametnih gradova.

Da je to ostvarivo, istakla je Suzan Šajn, ambasadorka Danske u Srbiji, koja je ocenila da je u razgovorima sa predstavnicima Ministarstva i Grada Kragujevca primetna njihova spremnost da se na pravi način uključe u realizaciju projekta, što je potvrdio i Nikola Dašić, gradonačelnik Kragujevca.

Održane su i radionice na kojima su predstavnicima gradova i opština u Srbiji predstavljena rešenja koja gradove čine pametnijim u oblasti infrastrukture, komunalnih usluga i životne sredine.

BONUS VIDEO:

 

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading