Hram Svetog Save
Alo.rs/ Vladimir Marković
Hram Svetog Save

Alo.rs/ Vladimir Marković

Hram Svetog Save, Foto: Alo.rs/ Vladimir Marković

Na veliki pravoslavni praznik Pokrov Presvete Bogorodice ekipa „Alo!“ imala je ekskluzivnu priliku da uđe u Hram Svetog Save i uveri se kako protiče sama završnica radova na unutrašnjosti najveće pravoslavne svetinje na Balkanu, koja će uskoro biti i osvećena.
A od prizora koji smo zatekli unutra, iako smo gledali kroz skele koje se još uvek tamo nalaze, bukvalno nam je zastao dah. Ta veličanstvena i raskošna lepota dekoracije teško da može da se opiše rečima, a ni fotografije ne pomažu mnogo, jednostavno, to mora da se vidi uživo... Najveću pažnju, naravno, privlači mozaik - kompozicija Vaznesenja Gospodnjeg, koji se prostire na neverovatnih 15.000 kvadrata. Takav mozaik je prvi put napravljen u istoriji hrišćanstva i ujedno je najveći na svetu. Urađen je od specifičnih komadića raznobojnog stakla, koji uz posebnu svetlost stvaraju utisak da se likovi svetaca pokreću. Kada se pogleda malo dalje, iznad jednog od sedam oltara, koliko će ih ukupno biti u Hramu, nalazi se prelepa freska Isusa Hrista sa rasponom ruku od gotovo 18 metara. Tu je luster od bronze čiji delovi su se baš juče postavljali, sa ugrađenim ikonama na drvetu, prečnika od čak 20 metara i težine od skoro 14 tona... Potom, bakarna vrata neverovatne lepote koja daju veličanstvenost ovoj svetinji čija izgradnja je započeta davne 1935. godine. Mogli bismo ovako da nabrajamo unedogled jer na koju god stranu da smo bacili pogled, videli bismo nešto neverovatno...

Preporučujemo:

- Ovaj Hram predstavlja Vaskrsenje Svetoga Save i onda kada ga završimo Sveti Sava će ponovo biti među nama - kaže nam vladika Stefan Šarić, vikarni episkop patrijarha srpskog i strešina ove, po mnogima najlepše, svetinje na Balkanu. On je svakodnevno u Hramu, pomno prati sve radove i ne krije da je svakim danom sve oduševljeniji onim što vidi.
- Hram je napravljen za večnost. Sveti Sava je nama bio sve; od učitelja, kulturologa i socijalnog radnika, do sveštenika, doktora i diplomate; pojednostavljeno, on bi danas u jednoj vladi mogao da bude ministar svakog resora. Neki se danas pitaju zašto ovaj Hram mora da bude baš ovako veliki i da li bi, da je bio možda manji, ranije bio i završen. Odgovor je u samom Svetitelju, jer sve što je on radio bilo je od najvećeg značaja i svako njegovo delo postajalo je – remek-delo. Simbolika je i u izboru najnovije tehnologije za izradu mozaika jer Sveti Sava je bio najveći inovator - kaže nam vladika i sa ponosnom pokazuje veliku fresku Bogorodice koja je kao i gotovo svaki segment Hrama po mnogo čemu jedinstvena u svetu.
- To je replika freske iz Aja Sofije, međutim, malo ljudi zna da u Aja Sofiji poprsje Bogorodice nije originalno, ono je zamenjeno i uzeto za privatnu kolekciju. Ovaj prikaz Bogorodice u našoj Svetinji ruski akademik Nikolaj A. Muhin uradio je po originalnom modelu, tako da je on verodostojniji i od današnjeg prikaza u Aja Sofiji - priča nam episkop dok stojimo na mestu na kom je, kako se veruje, 1595. godine Sinan-paša spalio mošti Svetog Save.
Kada smo ga upitali kako se oseća što će svetinja koja se gradi čitav vek biti završena u vreme njegovog „mandata“, odgovara:

- Kod nas u Crkvi sve je posmatrano iz perspektive večnosti i zato nemam osećaj tog istorijskog trenutka. Važno je, i slava Bogu, da smo mi kao narod sazreli da završimo Hram; to je blagoslov Svetog Save, nama dat. Prethodna generacija je prošla kroz teška vremena; mnogo naših nevinih žrtava je palo; a ipak je nama Bog dao blagoslov ničim izazvan. Kada će biti osvećenje svetinje zavisi, nažalost, i od situacije sa kovidom-19, ali i od odluke patrijarha, Sinoda i Sabora. Nije logično da se Hram osveštava pod nekim merama, u posebnim uslovima i sa ograničenim brojem ljudi; treba da budu tu svi koji to žele i ja se nadam da će to biti uskoro - završava vladika naglašavajući da će kada Hram bude završen u njega moći da stane gotovo 12.000 ljudi.

Od sivila do sjaja
- Kada sam došao u Hram, služio sam u sivilu; zidovi su bili goli i bilo je hladno, jer je bio samo beton na sve strane, ali i tada se osećalo prisustvo svetinje. Vremenom, kako su počeli da odmiču radovi, imao sam utisak kao da se neka maglica diže i polako nestaje. Dobio sam neku vrstu utehe, ali istovremeno, imao sam i veliku odgovornost. Na Hramu su radili svi; i Kinezi, i Rusi, Srbi, Turci, Nemci, Slovenci i to govori koliko je ovaj objekat važan.

Kad bi češće gledali u Hrista...
- Moj najjači utisak i dalje je kada mi, prilikom ulaska kroz centralna vrata, pogled ode na Hrista iznad oltara. Freska je postavljena tako da kad uđete - direktno pogledate u Njegove oči. Ta sekunda susreta sa Njegovim očima, donosi nam čitavu istorija života. Kada bi ljudi češće dolazili da vide Hrista, bili bi mnogo bolji ljudi - kaže vladika.

Pročitajte još: