Amer Ramadan
Alo.rs/V.M.
Amer Ramadan

Alo.rs/V.M.

Amer Ramadan, Foto: Alo.rs/V.M.

Poslednjih dana i meseci imali smo prilike da slušamo o najnovijim političkim dešavanjima u Libanu, protestima na ulicama glavnog grada Bejruta, nezadovoljstvu građana ove zemlje zbog trenutne ekonomske situacije. Slušamo o čestoj razmeni vatre na granici između Hezbolaha i Izraela.

Pročitajte još:

Pored svega što se dešava u zemlji, treba podsetiti po čemu je to Liban zanimljiva zemlja. Kada pogledate zastavu ove bliskoistočne države, uočićete najpre drvo kedra na crveno-beloj zastavi sa tri horizontalne pruge, koje posebno zapada za oko.

To je drvo iz roda četinara i porodice borova koje raste na obalama istočnog Mediterana. Kedar je idealan nacionalni simbol za zemlju koja je politički i religijski toliko raznolika i upravo ta biljka ujedinjuje sve Libance, jer je kao što su hrast ili šljiva za Srbe, isto tako domaća biljka i omiljeno drvo u Libanu.

Za Liban kažu da je „Švajcarska Bliskog Istoka“, zemlja možda i najlepšeg vina istočnog Mediterana. Domovina drevnih moreplovaca i trgovaca Feničana, mesto na kome je sagrađen jedan od najstarijih gradova sveta, antički Biblos na samo 37 km severno od Bejruta uz obalu Sredozemnog mora. Liban je kuća čak 18 religija i predstavlja pravi prikaz verskog mozaika na Bliskom Istoku i primer da ljudi mogu zajedno i da ih upravo te razlike čine jačim i boljim ljudima.

Amer Ramadan

Alo.rs/V.M.

Amer Ramadan, Foto: Alo.rs/V.M.

O Libanu, životu u ovoj zemlji, povezanosti Srbije i Libana, u kojoj meri smo slični jedni drugima. Kako građanin jedne arapske zemlje gleda na Srbiju i Beograd, na srpsku kulturu i život u Srbiji, imali smo prilike da saznamo od našeg sagovornika Amera Ramadana, mladog i perspektivnog Libanca koji već nekoliko godina živi u Beogradu, a o Srbiji ima samo reči hvale.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Kada si došao u Beograd, da li ti se sviđa Srbija i kada su počeli tvoji studentski dani u Srbiji?

- Ovde sam od 2014. godine, prvo sam počeo da učim srpski jezik nekih osam meseci, pa sam posle počeo da studiram na Elektrotehničkom fakultetu. Završio sam osnovne studije inženjerstva u Libanu, pa sam ovde nastavio da studiram telekomunikacije na istom fakultetu, a to su master studije. Studirao sam oko godinu dana od 2016. godine. Znači prvo jezik, pa master i sada sam na doktorskim studijama, četvrta godina – počinje svoje izlaganje Amer Ramadan, koji između ostalog radi i kao jedan od predavača arapskog jezika sa tog govornog područja u Arapskom kulturnom centru u Beogradu.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Kada planiraš da završiš doktorske studije, da li će to biti uskoro?

Šta je tema tvog doktorskog rada?

- Sada istražujem 5G generaciju u telekomunikacijama, ima nekih detalja oko kojih dosta radimo, poput cloud computinga, to je sada duboka tema, ali generalno IOT – kaže naš sagovornik.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Da li si skoro bio u Libanu?

- Već godinu dana nisam bio kod kuće i uželeo sam se mnogo svoje zemlje, svog grada i porodice. Svake godine idem dva-tri puta za Liban. Ovo je prvi put da kući nisam bio već godinu dana.

Šta ti se najviše svidelo kada si došao u Srbiju i Beograd, kakvi su ljudi?

- Ljudi su baš druželjubivi i zabavni. To se meni mnogo sviđa. Možeš lako da napraviš društvo ovde. Ljudi kao ljudi baš su dobri i meni se ovde sviđa i nisam imao nijedan problem od trenutka kada sam došao u Srbiju do današnjeg dana. Priroda je u Srbiji mnogo lepa. To je jedna od najlepših stvari ovde u Srbiji. Bio sam u svim delovima Srbije, na severu, jugu, na Zlatiboru i sviđa mi se zemlja kao zemlja, i narod. Dobro, možda postoje stvari koje nisu baš najbolje ali generalno je super.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Strani državljani vole da dolaze i obilaze Srbiju, naročito Beograd, ima dosta inostranih studenata. Sigurno i na svom fakultetu imaš dosta kolega iz inostranstva?

- Ima iz Afrike, ima par studenata iz Libije, ima iz Sirije njih dvoje - troje, koji su, ja mislim završili i master i doktorat možda. Ali mislim da je veći broj njih na Ekonomskom fakultetu, kao i na FON-u.

Kako ti se sviđaju naše devojke, da li imaš devojku?

- Da, imam devojku već tri godine, ona je iz Srbije, iz Leskovca. Lakše mi je da pričam leskovačkim naglaskom, nego drugim dijalektom srpskog jezika. Zato što oni ne koriste toliko padeže, lakše je za strance da pričaju – kaže nam kroz osmeh Amer, pa otkriva da sa devojkom planira da ide na odmor tokom leta, na Vlasinsko jezero.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Koji deo Srbije ti je najlepši, gde bi voleo da živiš sutra ukoliko odlučiš da ostaneš u Srbiji?

- Mogu da kažem da bi to bio najverovatnije Beograd, zato što je lep grad, imaš sve ovde, zaista lep grad. Kažu ljudi da je zagađenje veliko i okej je to sve, ali ne znam, priroda je lepa, ima dosta zelenila. Voleo bih da živim ovde ako moram da biram između gradova. Novi Sad je takođe prelep.

Da li si putovao negde po regionu?

- Da, bio sam u Budimpešti u Mađarskoj i bio sam u Beču jednom. Budimpešta je mnogo lep grad, ima dosta stvari da se vidi, u Bosni još uvek nisam bio, u Sofiji isto nisam bio, vidiš i sam kakva je situacija sada sa koronom, nije pametno putovati. Sada kući ne mogu da idem, a kamoli da putujem u neke druge zemlje. Sa mojima se vidim svakog dana putem video poziva i to je super što postoji takva opcija. Bude mnogo lakše – iskren je Amer.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Potom smo Amera pitali o njegovoj porodici, da li ima braću i sestre:

- Imam dosta rođene braće, priča nam kroz osmeh Amer, nas sedmoro braće i šest sestara, otkriva nam. Mi smo velika porodica. Sada je uobičajeno da u Libanu ljudi imaju po dvoje, troje dece, eventualno četvoro dece, maksimalno, ali to je bilo posebno u mojoj porodici zato što je tata voleo da ima veliku porodicu. Tata mi je inače po zanimanju advokat. Nas je trinaestoro. Uvek se držimo zajedno. Moja braća su sva studirala u inostranstvu. Jedan moj brat je kardio doktor, on je studirao u Ukrajini, pa je posle u Nemačkoj završio specijalizaciju. Moj drugi brat je isto u Ukrajini, ja sam ovde. Jedan je advokat, dvojica su farmaceuti, dvojica su inženjeri i sestre su isto diplomirale na fakultetima. Studirali su u inostranstvu, ali sada svi rade u Libanu, neko u Bejrutu, neko u Tiru. Svake nedelje moramo svi da budemo zajedno u glavnoj porodičnoj kući. Svi dolaze sa decom i to je baš lepo, lepo je što je to velika porodica. Porodična kuća nam je u Tiru. Imamo i kuće u Bejrutu, jer je Liban mala zemlja. Iz mog grada do Bejruta treba ti maksimalno sat vremena – otkriva nam Amer.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Liban je ako se ne varam podeljen na pet provincija, postoje i planine Liban, planine Antiliban, dolina Beka, Bejrut...

- Bravo, eto kako znaš, ne treba ništa da dodajem, kroz osmeh odgovara Amer, a potom smo se dotakli još detalja iz života.

- Pored studiranja, imam hobije, igram fudbal, nekad idem i igram sa društvom. Imam dosta drugara iz Srbije. Volim uvek kada nađemo slobodnog vremena da odemo do Ade, do neke planine, baš volim prirodu, posebno u Srbiji. Kada sam bio ovde tokom druge godine boravka, trenirao sam malo fudbal na Novom Beogradu, ali sam prestao jer mi je bilo daleko da idem tamo i nisam imao baš toliko vremena za treninge. Kao što sam već rekao, imam devojku i planiramo da se venčamo. I ona studira, ove godine treba da završi studije.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Gde ćete živeti?

- Stvarno ne znam. Možda ako budem ambasador, živećemo ovde u Srbiji.

Postoji mogućnost da postaneš ambasador Libana u Srbiji?

- Da, moguće je. Već živim ovde dugo i završavam doktorski rad polako i uz Božiju pomoć što da ne. Uvek moramo da gledamo da pratimo naše snove i da radimo na tome. Moraš da radiš na tome da budeš što bolji. Ako bude tako, ostaću ovde u Beogradu. Ako ne, onda videću da se zaposlim kao profesor telekomunikacija u Libanu, videćemo, ne znam još uvek.

I buduća supruga ide sa tobom?

- Da, i supruga ide sa mnom ili ovde ili kod nas u Liban. Gde god, videćemo. Sigurno je da ćemo biti na relaciji Beograd - Bejrut, to je sigurno. Svake godine morao bih da dolazim u Srbiju bar jednom ili dvaput, pre svega kada se oženim i druga stvar, zbog toga što volim Srbiju. Osećam se ovde kao u svojoj drugoj domovini.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Potom smo naučili nešto o srpskoj kuvanoj rakiji

Amer nam je otkrio da voli da pije kafu, a onda me je pitao šta je to „Srpski čaj“, kroz osmeh. 

- Vidi se da nisi iz Leskovac – kritikovao me je Amer.

- Srpski čaj je kuvana rakija. To je mnogo jako. Zovu ga srpski čaj i piju ga uvek ujutru – objasnio je Amer kroz osmeh, a potom smo se osvrnuli na njegova putešestvija po Srbiji.

Koji delovi Srbije su ti ostavili najlepši utisak?

- Bio sam na Zlatiboru, na Avali više puta, u Leskovcu, Nišu, Novom Sadu, Golubcu, Golubačkoj tvrđavi, dosta mesta sam obišao. Obilazio sam i srpske manastire. Jedan manastir mi se mnogo svideo, bele je boje…

Da nije Studenica?

- Ne, nije Studenica.

Da li je možda manastir Mileševa u pitanju?

- Bravo, tako je - na sat vremena od Zlatibora, Beli anđeo, baš je lepo mesto. Ima i džamija tamo, a ima i u manastiru ljudi koji su muslimani. Ima i u džamiji dosta ljudi koji se mole tamo, video sam – rekao je Amer.

Amer Ramadan

Alo.rs/V.M.

Amer Ramadan, Foto: Alo.rs/V.M.

Potom smo se dotakli trenutne situacije u Libanu i prirodnih lepota ove zemlje

- Posle ubistva Haririja, imali smo malo političkih problema, niko još uvek ne zna ko stoji iza toga, a posle tih događaja je sirijska vojska napustila Liban pod pritiskom naroda. Bez obzira na te akcije, Liban je bio i ostao naš dom i prelepa zemlja. Savetujem ti da putuješ tamo i videćeš neverovatne i fantastične stvari. More, planine, istorija. Ljudi su kulturni i srdačni, baš kao što su i u Srbiji. Ako ostaneš tamo 10-15 dana ima svašta da vidiš, noćni život, prirodu, ima dosta istorije. Na primer Biblos je jedan od najstarijih gradova na svetu, star oko 8.000 godina, Bejrut je takođe zanimljiv grad, a mnogi ga zovu i „mali Pariz“. Treba podsetiti da je Liban nekada bio francuska kolonija. Pored arapskog, veliki broj ljudi govori francuski i engleski jezik. Tokom trusnih perioda imali smo više ekonomskih i političkih problema u Libanu i regionu, ali je to duga priča. U Libanu postoji više od 18 religija. To je najlepša poruka, živeti zajedno. Okej, imali smo probleme, ali veruj mi to nije bilo do nas. Svaki rat u Libanu i svaki problem je bio nametnut od spolja iz nekih određenih razloga.

Istorija kaže da je Palestinski oslobodilački pokret na čelu sa Jaserom Arafatom ušao u Liban i da je došlo do izbijanja građanskog rata. Posle ulaska palestinskih izbeglica, hrišćani su bili na jednoj strani, a muslimani na drugoj, da li su i šiiti bili naklonjeni bloku oko PLO-a i sunita, negde između ili su bili sa hrišćanima? Druzi su bili na strani Palestinaca?

- Može se reći da je postojala podela na hrišćane i muslimane u tom sukobu. Nije bila podela suniti-šiiti, nije se tako gledalo na te događaje. Ali treba reći da narod to nije hteo. Veruj mi, sve je bilo finansirano. Šta se dešava u Siriji? Ista stvar. Ako pitaš sirijski narod, niko ne želi taj rat, niko ne želi da se svađa sa bratom zato što je on sunit ili šiit, katolik ili pravoslavac. Svi se mi stvarno volimo i međusobno se uzimamo. Imaš hrišćane koji se venčavaju sa osobama islamske veroispovesti i obrnuto. To nije problem. Svetski moćnici ne mogu da uzimaju šta žele bez rata, bez problema između naroda i uvek imaš glupe ljude, izvini zbog tog izraza. Ljude koji su spremni da izazovu nerede i haos. I ovde na Balkanu je tako bilo. Dve ili tri zemlje u svetu žele da dominiraju. Jugoslavija je bila velika zemlja i jaka. Bogata, imala je sve, a kada vide da neka zemlja raste i s vremenom postaje sve jača, to postaje opasnost u očima moćnih država i one neće da je puste da nastavi da se razvija. Onda oni moraju da izazovu neki rat. Iz mog iskustva, šta smo imali u Libanu, Iraku, Siriji, Jordanu, bili smo jedna zemlja gledano kroz istoriju, a sada smo već podeljeni na pet zemalja, koje planiraju da dodatno razdvoje. Postoji Sajks-Pikov sporazum (1916) kojim se Liban i Sirija stavljaju pod francuski protektorat i Balfurova deklaracija (1917) koja je utrla put ka stvaranju Izraela. Dok su Irak i Jordan ostali pod britanskim uticajem, do sticanja nezavisnosti.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Kako ljudi gledaju na proteste u Libanu, šta građanima smeta, da li ih brinu socijalni problemi ili politika? Da li je Hezbolah zaista velika pretnja Izraelu i kakav je uticaj Irana u celoj toj priči?

- Najpre ću reći nešto o protestima. Kada vidiš da narod negoduje zbog krađa nakon 30 godina od strane političara. Neki od njih su već 20 ili 30 godina na vlasti. I ministar, i u parlamentu, isti ljudi, predsednik. Znači, ne može tako, ista imena. Nisu uradili ništa za Liban kao državu, ništa za ljude. Samo su radili za sebe. Oni imaju ko zna koliko milijardi dolara i sada 70 % stanovništva nema novca. Dosta ljudi je ostalo bez posla u Libanu. Ekonomija je pala. Nema više dobrih plata kao što je nekad bilo u Libanu. Sada je došla i korona kao dodatni problem. Trenutno postoje dve priče o budućnosti Libana. Ljudi protestuju jer ne žele istu garnituru političara na vlasti. Oni sada žele da menjaju sve, traže svežu krv u politici. Neko kaže da Amerika vrši pritisak na Liban, jer je tamo Hezbolah, prave sve veći pritisak. Nema više nijedne zemlje, ni u Evropi niko neće da pomogne Libanu u ovoj situaciji – ističe naš sagovornik.

- Dolar više ne može da dolazi u Liban. Mi tamo koristimo i liru i dolar. Dolar je veći od lire pet puta nego što je to bilo pre tri četiri meseca, 1 dolar je bio 1.500 libanskih lira, a sada je 1 dolar oko 8.000 libanskih lira ili čak 9.000 lira! Dakle, ako ti je plata bila 1,5 miliona libanskih lira, što je 1.000 dolara, sada je ona 200 dolara. Ako je moja plata bila 1.500 dolara ranije, sada je 300 dolara. Liban sada ima inflaciju. Druga priča je da Amerika ne vrši pritisak, već da su naši političari stalno krali , nisu uradili ništa za Liban poslednjih 30 godina. Sada nemamo struju 24 sata, svuda po velikim gradovima. Nisam ni za jednu stranu, ne verujem u podele na hrišćane i muslimane, poštujem i volim svoju veru, ne zato što sam se rodio kao takav, već zato što ne želim podele. Moja devojka nije muslimanka i nikad je ne bih pitao da bude muslimanka. Mi svi verujemo u jednog istog Boga, sada to neko zove islam, neko hrišćanstvo, neko budizam... Na kraju krajeva, verujemo u isto – otkriva nam Amer.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

No, ipak postoje sukobi?

- Ako gledaš Bibliju, deset Božijih zapovesti isto imamo i u islamu. I stvarno isto kao i u islamu. To je prvih deset pravila da budeš pravi vernik, moralna pravila koja treba poštovati. Najbitnije je biti dobar čovek. Žao mi je što ima još uvek ljudi koji ako si musliman gledaju te pogrešno i neće da se druže sa tobom i obrnuto. U šta veruješ to je između tebe i Boga. Rekao sam da nisam ni za jednu stranu u Libanu. U porodici su nas učili da gledamo sebe, da napredujemo u poslu i obrazovanju.

Izrael je 1982. godine ušao u Liban, bili su i u južnom Libanu i u Bejrutu, svuda. Liban danas nema jaku vojsku. Što se tiče morala jaki smo kao vojska, ali nemamo odbranu i zbog toga sada postoji Hezbolah i Iran koji pomaže Hezbolah u Libanu i ostale zemlje koje šalju pomoć. Politika uvek ima dva lica. Godine 2006. je došlo do novog sukoba između Libana i Izraela – priča naš sagovornik.

Kakva je situacija u dolini Šeba?

- U dolini Šeba postoji sedam sela koja pripadaju Libanu i tamo su izraelske snage i oni kažu da je to njihovo, mi tvrdimo da je naše, isto kao sa Kosovom.

Na granici sa Izraelom stacionirane su i mirovne snage UN?

- Jeste, ali sa naše strane granice. Sa izraelske strane granice nema mirovnih trupa. Izrael avionima ulazi često u Liban. Tako možeš zaključiti da Liban treba da ima jaku vojsku. Zamisli sada da, na primer, Rusija leti avionima i bombarduje Ameriku, Meksiko ili Aljasku, šta god, dajem samo primer – ističe Amer.

Da li je sudbina svih malih država da budu pioni na šahovskoj tabli velikih sila?

- Tako je. Ne znam da li je lepo da vidiš i doživiš kako avioni svakog dana nadleću tvoju zemlju i grad. Zamisli da Srbiju nadleću hrvatski vojni avioni, američki ili štagod. Nije baš prijatno.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Srbiju jesu nadletali neprijateljski avioni tokom bombardovanja koje je trajalo 78 dana 1999. godine

- Tako je. U Srbiji je bombardovanje trajalo 78 dana, a u Libanu traje već 40 godina i još uvek se nastavlja. I na kraju kažu da mi nemamo pravo i vidiš šta se dešava u Libanu sada.

Kakav je to čovek bio Rafik Hariri, bivši premijer Libana, a kakav je Saad Hariri, njegov sin, koji je takođe do skoro bio premijer Libana, a kojeg je nasledio na toj funkciji od 21. januara 2020. Hasan Dijab.

- Rafik Hariri je bio veliki čovek. Saad Hariri danas ima dobre odnose sa Amerikom, Francuskom, napravio je mnogo toga za Liban. Učinio je da Bejrut izgleda lepo danas. Neko danas kaže da je on dosta krao, neki kažu da nije, ali je tačno da je ipak uradio nešto za Liban. Možda nije bio najbolji primer za premijera, ali je uradio više od mnogih drugih. Ipak, nije mi jasno zašto uvek moramo da biramo iste ljude. Na primer, ako je njegov tata bio premijer, zašto to mora da bude i sin. Mi imamo doktore, imamo pametne ljude svuda. Njihova imena su svetski poznata i priznata i zašto mi uvek moramo da biramo ljude iz istih porodica u Libanu – pita se naš sagovornik.

Da li je tačno da su Libanci od arapskih naroda među najobrazovanijim? Liban je poznat i po velikoj toleranciji, poštovanju prava žena, što nije slučaj sa nekim drugim arapskim zemljama.

- Jeste, zaista je tako. Mislim da će Libanu krenuti na bolje nego što je bilo ranije. Libanski narod se složio. I mislim da sve manje ima onih grupa koje bi napravile svađu i izazvale građanski rat u zemlji. Verujem da lepi dani za Liban tek dolaze. Treba još vremena, ali se ide ka tome.

Da li ti je poznat libanski pisac Amin Maluf? Konkretno delo „Krstaški ratovi u očima Arapa“. Krstaši su u Srednjem veku predvodili pohod (Arapi koriste termin Franđi za krstaše), da su išli kao neorganizovana horda koja je masakrirala ljude. Tada arapski svet nije bio jedinstven, tek dolaskom Saladina to se menja i on ujedinjuje muslimane, ali je svaki grad pre toga držao neki lokalni gospodar koji je bio u svađi i sukobu sa gospodarima drugih susednih oblasti, što je pomoglo krstašima da ovladaju lako tim prostorima. Poznat je čuveni događaj „Ljudožderstvo iz Mare“ za koji sam saznao u Malufovoj knjizi. Te istorijske lekcije su čini mi se duboko urezane u kolektivno sećanje Arapa.

- On je baš poznati pisac i sve što si rekao, rekao si istinu. Na kraju krajeva ja se nadam da će ljudi konačno početi da gledaju u budućnost kako da uzdignu sebe i nadograde svoje veštine i da usavrše svoje znanje. To se sve dešavalo pre nekoliko stotina godina. Te teme su počele da iscrpljuju. Dosta sa tim temama - izričit je Amer.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Nažalost postoji dosta ljudi koji su nadojeni mržnjom na svim stranama

- Tako je, postoje i upravo oni prave te probleme. Samo se nadam da gledamo na drugačiji način.

Kako posmatraš trenutnu situaciju u vezi sa Turskom. Erdogan je krenuo na Siriju, pa na Libiju, sada bi Turska htela da eksploatiše more oko Kipra. Kako Liban stoji u celoj toj priči? Sa druge strane, Grčka, Kipar i Izrael imaju dogovor koji smeta Erdoganu, a tu se pojavljuje i Egipat?

- Moram da kažem da Liban uvek ima dva gledišta na istu situaciju. Neke partije se ne slažu sa onim što Erdogan radi, a druge se slažu sa svim potezima koje povlači, ali generalno ne volim kada vidim da neka zemlja ili strana vojska upadaju i okupiraju delove druge zemlje. Nemaš pravo da ulaziš u Siriju i da uzimaš zemlju, gas, naftu, štagod. Čak iako si jači, nemaš pravo da to radiš – kaže mladi Libanac.

Amer Ramadan

Privatna arhiva

Amer Ramadan, Foto: Privatna arhiva

Da li misliš da je ovo što Zapad radi sa Kosovom dobro?

- Mislim da nije. Kosovo je deo Srbije i mora tako da ostane. Isto se sada dešava u Palestini. Palestina je oduvek bila Palestina, a sada ako gledaš mapu, nema više Palestine, samo Izrael i jevrejska naselja na Zapadnoj obali. Ne pričam to zato što mrzim nekog, neku zemlju. I u Libanu ima Jevreja, ja živim u jednoj zgradi gde žive zajedno suniti, šiiti, katolici, pravoslavci i nema problema, mi smo svi komšije i pričamo. Na Univerzitetu tokom studija u Libanu najbolji drugari su mi bili Druzi, pravoslavci i katolici. Previše je preterano da čovek toliko gleda ko je ko – ističe Amer Ramadan.

Da li će pitanje eksploatacije prirodnog gasa u istočnom Mediteranu tek postati aktuelno u narednom periodu?

Napomena: Intervju je rađen pre razorne eksplozije koja je uništila veliki deo Bejruta, tako da se u tekstu ne mogu naći pitanja i odgovori na tu temu.

Preporučujemo: