Beč Austrija Hofburg palata
Shutterstock
Beč Austrija Hofburg palata

Shutterstock

Beč Austrija Hofburg palata, Foto: Shutterstock

Na ovim izborima gotovo sve stranke na listama imaju kandidate srpskog porekla, kao da su po prvi put otkrile značaj srpske zajednice i njen glasački potencijal.

Tome je, u mnogome, doprineo Nemanja Damnjanović, odnosno Slobodarska partija Austrije (FPO), jer je bila prva stranka koja je pre pet godina omogućila Damnjanoviću da uđe u bečki parlament, a time i u „bečke anale“ kao prvi poslanik u pokrajinskoj skupštini srpskog porekla, rođen u Srbiji.

I ovaj put Damnjanović ima šanse da dobije novi mandat, budući da je treći na listi za 11. bečku opštinu (Simering), kao i 18. na pokrajinskoj, to jest gradskoj listi, ali ostaje da se vidi koliko će FPO izgubiti glasova u odnosu na izbore pre pet godina zbog korupcionaške afere „!Ibica“, zbog koje je sa čela partije i državnih funkcija morao da ode bivši lider Hajnc Kristijan Štrahe.

Na prošlim izborima FPO je osvojila 30 odsto glasova, a podrška toj stranci, prema prognozama, sada je između osam i 11 procenata.

Socijaldemokratska partija Austrije (SPO) na pokrajinskoj, odnosno gradskoj listi nema nijednog kandidata srpskog porekla na mestima koja bi mogla da dobiju mandat u bečkoj skupštini, ali je Silvija Janković glavni kandidat za mesto predsednika pete bečke opštine (Margareten). Pošto će SPO zasigurno pobediti u Margaretenu, to će biti prvi put da Srpkinja, inače rođena u Beču, ali poreklom iz Smedereva, dobije funkciju predsednika jedne bečke opštine.
Istraživanja SPO-u predviđaju jasnu pobedu u Beču sa između 42 i 45,5 odsto glasova.

Inače, SPO je prva partija koja je u savezni parlament uvela jednog Austrijanca srpskog porekla, Kristijana Kovačevića, koji je narodni poslanik bio od 2017. do 2019. godine.

Narodna partija Austrije (OVP), koju na saveznom nivou predvodi kancelar Sebastijan Kurc, na pokrajinskoj, to jest gradskoj listi ima jednog kandidata srpskog porekla - Zorana Ilića, koji je drugi na listi za 22. bečku opštinu (Donauštat) i 43. na pokrajinskoj listi.

Ilić je do sada bio šef odborničkog kluba OVP u 22. bečkoj opštini, u kojoj je pokrenuo inicijativu da jedna ulica u Beču dobije ime Vuka Stefanovića Karadžića.

Vuk Stefanović Karadžić

Printscreen

Vuk Stefanović Karadžić, Foto: Printscreen

Iako je tek na 43. mestu pokrajinske/gradske liste, Ilić ima šanse da uđe u bečku skupštinu, jer je odluka lidera OVP Kurca da o mandatima ne odlučuje mesto na listi, već broj dobijenih glasova prednosti.

Tako će Ilić, ako dovoljan broj građana, pored zaokruživanja OVP, napiše i njegovo ime i prezime na glasačkom listiću, moći da uđe u pokrajinsku i gradsku skupštinu. Svakako mu je osigurano mesto u 22. bečkoj opštini.

Pored toga, na listi „Tim HC Štrahe”, koju predvodi Hajnc Kristijan Štrahe, koji se vratio u politiku posle prinudne pauze zbog afere „Ibica“, nalazi se Zoran Kovačević, na osmom mestu pokrajinske/gradske i na drugom mestu liste za 16. bečku opštinu, odmah iza lidera stranke.

Ukoliko Štraheova lista bude prešla cenzus i dobila nešto više od potrebnih pet odsto glasova, Kovačević bi mogao dobiti mandat u skupštini Beča.

Stranka Zelenih na svojoj pokrajinskoj, odnosno gradskoj listi ima Johana Arsenovića na visokoj 16. poziciji, a sudeći po istraživanjima, ta stranka bi mogla da osvoji između 10 i 13 odsto glasova, tako da bi on mogao ostati u bečkoj skupštini, u koju je ušao pre više od godinu i po, menjajući kolegu koji se povukao iz politike.

Sve stranke imaju ovaj put veći broj srpskih kandidata na opštinskim listama, od kojih neki mogu postati odbornici, dok neki na osnovu mesta na listi nemaju šanse da osvoje mandat, prenosi Tanjug.

Srpska zajednica jedna je od najbrojnijih grupacija stranog porekla i predstavlja veliki „rezervoar glasova“, s obzirom da su mnogi stekli austrijsko državljanstvo i imaju pravo glasa.
Do sada je taj „potencijal pokušala da iskoristi samo FPO, dok su srpsku zajednicu sve druge partije ignorisale zbog činjenice da su Austrijanci srpskog porekla samo u malom broju izlazili na birališta.

Ta „nezainteresovanost“ partija odražava se i na rad srpskih klubova u Beču i Austriji, koji dobijaju daleko manja finansijska sredstva od države i grada za svoje aktivnosti, nego, na primer, turski klubovi, čija je zajednica bila mnogo uspešnija i u politiku odavno „ubacila“ svoje predstavnike, a na izborima glasala u velikom broju.

Na sutrašnjim izborima bilo bi značajno da pripadnici srpske zajednice sa pravom glasa biraju srpske kandidate i da im daju glas prednosti kako bi bili "vidljivi“.

Ovogodišnji izbori za Beč jedinstveni su ne samo po većem broju kandidata srpskog porekla već pre svega i po broju glasačkih listića za glasanje putem pošte.

Na zahtev birača izdato je ukupno 382.214 glasačkih listića za glasanje poštom, što je oko 40 odsto ukupnog broja glasača.

Zbog toga rezultati glasanja neće biti poznati u nedelju uveče, kao što je uobičajeno, već tek posle ponedeljka, kada kreće njihovo prebrojavanje.

PROČITAJTE JOŠ: