Ukradenim podacima otvaraju fantomske firme
alo.rs

"Fresenius Medical Care", najveći svetski dobavljač proizvoda i usluga za dijalizu, saopštio je da se radi o podacima pacijenata iz nekih dijaliznih centara kompanije u Srbiji. Odmah su, kako su istakli, podneli prijavu protiv nepoznatih napadača državnom tužiocu u Nemačkoj.

Krađa bilo kakvih podataka nije nimalo bezazlena

Shutterstock

Krađa bilo kakvih podataka nije nimalo bezazlena , Foto: Shutterstock

 Saša Živanović, penzionisani načelnik odeljenja za visoko-tehnološki kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova, kaže za „Alo!“ da krađa bilo kakvih podataka nije nimalo bezazlena i da građani čim primete da su njihovi lični i drugi podaci zloupotrebljeni na bilo koji način, to iste sekunde prijave policiji.

Koristite što komplikovanije šifre

Saša Živanović ističe da građani treba da na svojim nalozima imaju što komplikovanije šifre kako bi se koliko-toliko zaštitili. - Ne treba da koriste samo brojeve i slova već i znake poput upitnika, uzvičnika, zvezdice, kose crte. Takođe, šifra treba da ima i što više karaktera, treba je i periodično menjati, a istu ne treba koristiti za više naloga na različitim društvenim mrežama ili za više mejlova. Naloge na društvenim mrežama treba zaštititi i dodatno, na osnovu dodatne šifre koja stiže i putem SMS-a - dodaje Živanović.

 - Zaista su razni načini zloupotrebe podataka. Recimo, informacijama o bolesti mogu te ljude da ucenjuju da bi došli do novca, tako što će im reći da neće objaviti od čega neko boluje ako im isplate traženu sumu. Veoma česta je i krađa identiteta, kada se ukradu lični podaci poput matičnog broja, broja lične karte, broja pasoša. Na osnovu tih podataka prave se i falsifikovana dokumenta, kupoprodajni ugovori, otvaraju se i fantomske firme. Osim toga, hakeri kradu i podatke o bankovnom računu ili platnoj kartici zbog čega ljudi ostaju bez novca - upozorava za „Alo!“ Živanović.

Saša Živanović

Medija centar

Saša Živanović, Foto: Medija centar

 Kroz kakvu agoniju ljudi prolaze zbog krađe identiteta najbolje zna M. N. doktorka iz Beograda. Njene podatke nisu ukrali hakeri, ali jesu ličnu kartu lopovi u gradskom prevozu.

- Ukradenu ličnu kartu te 1997. godine sam naravno odmah odjavila i dobila novu, ali šta vredi kad su prevaranti otvorili fantomsku firmu na moje ime. To sam saznala tek početkom dvehiljaditih, kad su mi upali u stan finansijski inspektori, a maloletno dete koje je samo bilo u stanu me panično zvalo da kaže da me traže zbog neke firme koja se vodi na moje ime. Ćerka im je rekla da je mama doktorka u domu zdravlja, da nas dve same živimo, da nemamo nikakvu firmu i da na osnovu onoga što vide u našem malom stanu mogu da zaključe da veoma skromno živimo – navodi ona.

 

Kompanije da ne štede na zaštiti

Živanović ističe da kompanije stalno moraju da unapređuju i ulažu u zaštitu informacione bezbednosti.

- To rade banke, ali kompanije ne onoliko koliko bi trebalo zato što ne žele da daju više novca za to ili misle da ne može da im se desi hakerski napad. Kada bilo kakvi podaci dospelu u javnost to je veoma urušava kredibilitet te kompanije, gube poverenje na tržištu – navodi Živanović.

 Naša sagovornica navodi da su ubrzo počele da pristižu i tužbe zbog čega je išla na sud.

- Tužena sam za proneveru silnih miliona koje nisam ni videla, pa sam pisala izjave i slala sudovima. Čak sam išla u sud u Kraljevo u koje pre toga nikada nisam kročila Onda sam doživela to da sudija ne vidi te izjave koje sam slala poštom, pa pošalju policiju da me privodi. Dolazili su i po mene na posao kao da sam najgori kriminalac. Zamislite to svi pacijenti gledaju, a ja policiji objašnjavam o čemu se radi. Hvala bogu, to se sve konačno završilo. Dobila sam sudsko rešenje da sa tom firmom nemam nikakve veze - ističe naša sagovornica.