Prodavnica, kupovina, popusti
Alo!/Masanori Jošida
Prodavnica, kupovina, popusti

Alo!/Masanori Jošida

Prodavnica, kupovina, popusti, Foto: Alo!/Masanori Jošida

Kupci se najviše žale na lošu obuću i telefone, a samo lane je podneto više od 3.000 žalbi na prodavce, dok je na sudu u samo jednom od 50 slučajeva presuđeno da potrošač nije u pravu

Obuća, mobilni telefoni, nepostojeći dugovi, pogrešno obračunati računi, najčešće su bili predmet više od 3.000 reklamacija potrošača tokom prošle godine, a koje prodavci nisu uvažili.

Ovoliki broj žalbi pokazuje da su se trgovci i firme iz uslužnih delatnosti poprilično osilili kad je poštovanje Zakona o zaštiti potrošača u pitanju, pa kupci moraju da prođu Tantalove muke da bi se izborili za zamenu ili povraćaj para za oštećenu robu ili loše pruženu uslugu.

Patike od 100 evra

- Pre 10 dana sam na sniženju od 50 odsto kupila čizme za 2.800 dinara. Na njima je bila etiketa na kojoj je velikim slovima pisalo „vodootporne“. Kad sam ih drugi put obula, padala je sitna kiša i noge su mi bile skroz mokre. Odnela sam ih u radnju i tražila da mi vrate novac jer su se veoma loše pokazale, ali prodavačice nisu htele ni da čuju za reklamaciju. Tvrdile su da je to obuća „za suvi sneg“, a kada sam pitala kako sneg može da bude suv, ćutale su. Pokušala sam da ih reklamiram i u drugoj smeni i tek kad sam zapretila da ću se žaliti zaštitnicima potrošača, pristali su da čizme pošalju „Jugoinspektu“ na analizu - priča N. A. iz Beograda i dodaje da su je posle sedam dana iz prodavnice zvali i rekli da se čizme još nisu osušile, te da će posle morati opet da ih pokvase kako bi se utvrdilo gde puštaju vodu i da li će joj uvažiti reklamaciju.

Prodavnica

Tanjug/Filip Krainčanić

Prodavnica, Foto: Tanjug/Filip Krainčanić

I jedan kupac iz Pančeva bio je oštećen za 100 evra, koliko je platio ćerki patike jednog poznatog brenda, jer u prodavnici nisu hteli da mu vrate novac, niti da daju druge patike kao zamenu za prve, kojima se oštetila peta pa je deo koji je štrčao povređivao detetu nogu.

- Odbili su mi reklamaciju zbog navodnog nepravilnog korišćenja i jedino što mi je ostalo je da ih tužim, ali sam zaključio da mi se to ne isplati, pa sam ćerki kupio druge patike - kaže Z. J. iz Pančeva.

Da potrošači moraju da idu do kraja u zaštiti svojih prava, pa makar i na sud, smatra Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne organizacije za zaštitu potrošača (NOPS), jer je to jedini način da trgovci shvate da ne mogu tek tako da odbijaju svaku reklamaciju.

Ohrabrivanje

- Kada postoje zakonske osnove, ohrabrujemo potrošače da tuže, zato što time dokazujemo trgovcima da ne mogu tek tako da postupaju sa potrošačima odbijajući svaku reklamaciju. Nije suština koliko to košta i traje, već je suština da se tužbom pokaže prodavcu da postoji i svest potrošača o tome i da ne mogu da se ponašaju u stilu „tuži me“. Prošle godine smo postupali u više od 3.134 prigovara potrošača. Imali smo više od 50 sudskih tužbi u ime potrošača i samo je jedna rešena negativno. Najviše je žalbi bilo zbog obuće, mobilnih telefona, telekomunikacionih usluga i bele tehnike - kaže Nikolić.

Prodavnica

Alo!/ Masanori Jošida

Prodavnica, Foto: Alo!/ Masanori Jošida

Tužba

NE PLAĆA SE SUDSKA TAKSA ZA SPOR DO 500.000

U tržišnoj inspekciji Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija tvrde da su prošle godine dobili 1.677 prijava, ali dodaju da oni mogu da reaguju kada trgovac ne odgovori na reklamaciju potrošača u zakonskom roku od osam dana, ali nemaju pravo da utiču kakav će biti odgovor prodavca na reklamaciju.

- To je pitanje poslovne politike prodavca, a nezadovoljni potrošač može da ide na posredovanje uz pomoć udruženja za zaštitu potrošača radi ostvarivanja svojih prava ili da pokrene sudski postupak. U parničnom postupku pred sudom u potrošačkom sporu ne plaća se sudska taksa za tužbu ako vrednost predmeta spora ne prelazi iznos od 500.000 dinara - kažu u tržišnoj inspekciji i dodaju da su im se građani obraćali u vezi sa raznim problemima, počev od prodaje, sive ekonomije, oglašavanja u vezi sa robom i uslugama, kao i uslugama od opšteg ekonomskog interesa.

Komentari (1)

Gille

10.02.2020 16:03

I sta mislite ko je kriv? Prodavac? Proizvodjac? Ne, u ovom i nizu drugih slucajeva kriva je laoboratorija, a najcesce je to Jugoinspekt ali i drzava, koja ne kontrolise rad laboratorija.