Tik tok
Printskrin
Tik tok

Printskrin

Tik tok, Foto: Printskrin

Tragično stradalo dete pronašli su unesrećeni roditelji koji su, prema nezvaničnim informacijama, na kratko otišli u nabavku, a onda po povratku nisu mogli da uđu u stan. Pozvali su policajce i vatrogasce da preko terase uđu u stan i vide šta se događa. Usledio je šok kada su videli dete koje se obesilo o krevet na sprat.

Zbog istog „izazova“ pre nekoliko dana u Italiji je preminula i desetogodišnja devojčica. Pronašla ju je petogodišnja sestra u kupatilu porodičnog doma.

Ne shvatajući opasnost „igre“, u trenucima kada su sami, a u želji da „adekvatno odgovore na trendove“ i budu prihvaćena i popularna među vršnjacima, deca se upuštaju u po život rizične „izazove“ koji, nažalost, često rezultiraju najstrašnijim ishodom.

Ovaj „izazov“ podrazumeva da deca stave sebi kaiš oko vrata, stežu ga i snimaju taj čin mobilnim telefonom sve dok ne padnu u nesvest. „Igra gušenja“ ili kako se još zove „Izazov onesvešćivanja“ je, nažalost, trend među mališanima.

Deca koja gledaju snimak najpre se smeju, potom bivaju uplašena da li će se njihov drug ili drugarica povratiti iz nesvesti, a sve se završava divljenjem i „ohrabrivanjem“ kako je „junak izazova“ ispao „pravi car“, „neuništiv“, „hrabar“, „Bog“...

Želju da prate i učestvuju u „izazovima“ objašnjavaju jednom jedinom rečju – drama. Uzbuđenje koje bi trebalo da osete zbog pobede u nekom sportskom takmičenju deca su zamenila adrenalinskim uzbuđenjem zbog „hodanja po žici na ivici života i smrti“.

Zbog tragedije koja se dogodila devojčici u Palermu, u Italiji je trenutno blokiran pristup TikToku korisnicima čija starost ne može da bude definitivno dokazana.

LOŠA PROCENA RIZIKA

O motivima najmlađih da se uključe u „izazove“ na društvenim mrežama razgovarali smo sa psihologom Brankicom Šaljić Milenković.

- Neretko se dešava da deca, zbog loše procene rizika, prihvataju učešće u internet izazovima, igricama i zadacima, a onda se to pretvori u tragediju – kaže psiholog Brankica Šaljić Milenković.

- Što je dete mlađe, to je njegovo poimanje posledica, odnosno konačnosti nakon nekog čina lošije procenjeno. Nekad se igra ili eksperiment završe loše, pa nažalost i sa najtragičnijim ishodom, jer dete ne može da sagleda sve potencijalne opasnosti onoga što radi.

Ona podseća da nije dobro ostavljati da malo dete bude dugo samo kod kuće:

- Deci svašta padne na pamet, a procena rizika kod njih nije još razvijena kako treba. Nažalost, upravo zbog loše procene rizika dešavaju se i tragedije.

PREVENCIJA JE KLJUČNA - RODITELJI PROVERITE TELEFON VAŠEG DETETA

Psiholog savetuje da bi roditelji u 21. veku trebalo da budu tehnološki pismeniji i da s vremena na vreme „pročešljaju“ telefon deteta.

- Trebalo bi da budu upoznati sa kim se dete dopisuje, šta gleda, koje sajtove posećuje, šta prati od aplikacija i da razgovaraju sa detetom o tome da nije svaka ideja koju vide na mrežama nužno dobra ideja – ističe psiholog.

Pročitajte još: