Hrvatska zastava
Printscreen / Youtube
Hrvatska zastava

Printscreen / Youtube

Foto: Printscreen / Youtube

Članak je objavljen pod naslovom "Masovni egzodus prema bogatom Zapadu" i konstatuje da zemlje jugoistočne Evrope ne uspevaju da zadrže svoje mlade, dobro obrazovane građane.

- Evropa se smanjuje i stari. Prema prognozama će se do 2070. godine broj Evropljana smanjiti za 23 miliona, a broj starijih od 65 godina povećati za 20 do 30 odsto. To ima efekte na stambeno tržište, penzione sisteme, infrastrukturu i društvo u celini, ali ne u istoj meri u svakoj članici EU. Najviše će biti pogođene države koje beleže veliko iseljavanje lokalnog stanovništva - navodi Die Presse i kao jednu od tih zemalja navodi Hrvatsku. Uz nju su tu još Bugarska, Rumunija i Grčka, kao četiri najproblematičnije članice EU kada je reč o iseljavanju.

Nasuprot njima su pak Nemačka, Austrija, Italija i Španija, članice EU koje privlače najviše useljenika.

Die Presse navodi da se problemi na tržištu rada već osećaju i da je nemoguće naći mlade, obrazovane kadrove za neka radna mesta jer su oni odlučili da sreću potraže na bogatom Zapadu.

- U mnogim branšama se već godinama žale na dramatični nedostatak stručnih kadrova - piše austrijski list.

- Brzo starenje stanovništva preti i penzionim, zdravstvenim i socijalnim sistemima siromašnih država jugoistočne Evrope. To više neće biti moguće finansirati - kažu.

Povezane vesti:

Nasuprot njima su pak Nemačka, Austrija, Italija i Španija, članice EU koje privlače najviše useljenika.

Die Presse navodi da se problemi na tržištu rada već osećaju i da je nemoguće naći mlade, obrazovane kadrove za neka radna mesta jer su oni odlučili da sreću potraže na bogatom Zapadu.

- U mnogim branšama se već godinama žale na dramatični nedostatak stručnih kadrova - piše austrijski list.

- Brzo starenje stanovništva preti i penzionim, zdravstvenim i socijalnim sistemima siromašnih država jugoistočne Evrope. To više neće biti moguće finansirati - kažu.

- Činjenica je da su zapadne zemlje Unije zavisne od rada s Istoka. Doseljenici preuzimaju poslove u građevini, brizi za starije i gastronomiji koje domaće stanovništvo više ne želi da radi - piše Die Presse.

Ističu da od toga profitira i Austrija, u koju se od 2008. do 2018. doselilo 850.000 ljudi iz drugih članica EU. Najviše iz Nemačke, ali slede Rumunija, Hrvatska i Bugarska. U Austriji i poljoprivredni sektor zavisi od rada stranaca.

Na kraju list konstatuje da se sve to događa "na račun zemalja iz kojih radnici dolaze", zemalja koje "nemaju šta da im ponude".

Pročitajte i:

Komentari (2)

Luka

21.10.2020 19:30

Ništa bolja situacija,nažalost ni u Srbiji.Zavladao duh starleta..

Crescent protiv krsta

21.10.2020 23:46

@Luka - Hrišćanski svijet gazi sigurnim korakom u samodestrukciju. Nije tačno da će povećanje životnog standarda i blagostanja dovesti do povećanja nataliteta. Drastičan primjer za to je poslijeratna Njemačka: Što je životni standard u Njemačkoj više rastao, Njemice su sve manje rađale. Legalizacija abortusa, masovna kontraceptivna sredstva, posvećenost karijeri i školovanju - Njemica jednostavno nije željela da rađa više djece. Jedno dijete, dvoje - bio je to limit za mnoge parove, a to vodui upropast