Soba u hotelu
Alo / Dejan Briza
Soba u hotelu

Alo / Dejan Briza

Soba u hotelu, Foto: Alo / Dejan Briza

Očajna vremena trebaju očajne mere - tako se otprilike može opisati ovogodišnja praksa mnogih domaćih i stranih hotelskih kuća koje su, u želji da zadrže baš svakoga gosta, osmislile u najmanju ruku neobičan sistem rezervacije smeštaja.

Na ovo me je upozorila jedna poznanica koja je početkom avgusta preko Booking.coma rezervisala nedelju dana odmora u jednom hotelu na Jadranu.

U vlasništvu je renomirane hotelske kuće, ima četiri zvezdice, na platformama sve odlične kritike, a cena je i više nego prihvatljiva.

Pročitajte još:

Dodatno su joj još ponudili opciju plaćanja tek po dolasku u hotel, s mogućnošću besplatnog otkaza rezervacije najkasnije dan pre putovanja.

"De ćeš bolje", pomislila je moja poznanica.

Zamena

Sve dok u sandučiću elektronske pošte samo dan kasnije nije naišla na poruku iz turističke kompanije kod koje je bukirala: hotel je, žao im je, zatvoren još od prvog karantina, ali evo, nude joj novi smeštaj u istoj destinaciji, u zvezdici više, po ceni kakvu je dobila za prvi hotel, a ako joj zamena baš nikako ne odgovara, uvek može celu stvar besplatno otkazati.

- I šta ću, pristala sam jer sam dobila bolju ponudu, ali malo me sve to zbunilo. Kako mogu prodavati smeštaj za koji se zna da je zatvoren još od marta? I ne bi li to negde ipak trebalo pisati? - pitala se moja poznanica, a i ja sam odmah stala kopati po Bookingu, navodi novinarka "Jutarnjeg".

Pročitajte još:

I zaista - u samo desetak minuta uspela sam da rezervišem smeštaj u dva objekta za koja sam znala da ovog leta uopšte nisu otvoreni, jedino što sam ih, za svaki slučaj, odmah potom otkazala pa nisam dočekala da mi se neko iz tih kompanija javi sa zamenskom ponudom.

Setila sam se potom i priče koja je ovo leto objavljena u delu medija: jedna je žena u srcu sezone za sebe i kćerku rezervisala hotel u Opatiji, a kad je tamo nakon nekoliko dana stigla, dočekala su je zatvorena vrata i obaveštenje da je hotel zatvoren.

Iz kompanije su tvrdili da su je nekoliko sati od rezervacije mejlom obavijestili da hotel ne radi i predložili joj drugi smještaj, ali ona tu poruku nije videla, a hotel se potom nije potrudio kontaktirati je kako bi proverili gde će njihova gošća zapravo noćiti...

Ponuda za premještaj

Ova druga varijanta, naravno, noćna je mora i kršenje prava potrošača, no moji sugovornici iz industrije me uveravaju da je posljednji slučaj jedinstven, a nikako pravilo.

- Gledaj, ovo je specifična godina u kojoj gotovo niti jedna kompanija nije otvorila sve svoje hotele. No, odlučili smo da nećemo pisati da su pojedini hoteli zatvoreni, nego ostaviti mogućnost da ih turista bukira, a potom mu ponuditi premještaj u drugi hotel, ali u istoj destinaciji.

- Naravno, ako je taj zamenski smeštaj bolji, dajemo mu ga za cenu onoga kojeg je inicijalno rezervirasao, a ako je lošiji, onda mu umanjimo cenu - pojašnjava mi jedna sugovornica iz velike hotelske kompanije.

Pročitajte još:

Hoteli su pritom svesni da priča baš ne prati prava potrošača, no računaju da će udeo nezadovoljnih klijenata biti znatno manji od potencijalnog dobitka.

- Otkrijemo li klijentu da je hotel zatvoren pre nego što ga rezerviše, velika je mogućnost da će on u istoj destinaciji potražiti novi smještaj, i to moguće u nekoj konkurentskoj turističkoj kompaniji, a to si ove godine većina nije želela dopustiti - kaže mi jedan dobro informisan izvor.

Primećujem ipak da su se na ovaj način prodaje hotelskih kapaciteta odlučile tek neke, a ne sve kompanije, a od onih koje su ove godine prodavale i smeštaje u zatvorenim hotelima, vidim kako su lažnu prodaju oglasili tek za neke od njih, nikako sve.

Dobre strane

Ispada da hotelska industrija ipak neguje neka načela čak i u slučajevima prodaje nepostojećih soba i kapaciteta.

- Nije to, naravno, moguće napraviti za svaki hotelski objekt jer neka logika govori da će klijenti na ovu varijantu češće pristajati ako im u zamenu ponudiš nešto bolje ili barem istu dozu luksuza, ali ne i lošiji smeštaj.

Anketa:

Da li ste letovali negde ovog leta?

 

To znači da na ovaj način hotelske kuće uglavnom neće prodavati svoje najluksuznije smeštaje u destinaciji jer gostu neće moći u zamenu ponuditi istu dozu vrednosti, ali zato hoće hotele ranga četiri zvezdice, posebno ako u istoj destinaciji imaju više takvih objekata - kaže mi jedan sagovornik iz renomirane hotelske kompanije. Dodaje da su hotelijeri svesni da ovakav način prodaje nije baš najpošteniji prema potrošaču, ali trude se da smanje negativne posledice.

- Recimo, zahvaljujući ovoj praksi, ove je godine iz ponude praktično iščeznuo "non refundable" model bukinga koji podrazumeva da potrošač plati nešto nižu cenu, ali zauzvrat nema mogućnost povrata novca u slučaju otkaza.

- Sad su praktično gotovo sve ponude koncipirane tako da smeštaj možeš otkazati do dana pre dolaska u destinaciju, ali se hotelijeri onda malo igraju s premeštajima kako bi bolje mogli upravljati kapacitetima - otkriva mi dobro upućeni sugovornik iz industrije.

Ukoliko bi se cela stvar i mogla podvesti pod zavaravanje potrošača, u konačnici niko od turista finansijski nije oštećen pa hoteli računaju da im se rizik isplati.

A reakcija nadležnih institucija ionako se ne moraju bojati.

- Pa ko bi se u ovoj državi dosetio kontrolisati sistem rezervacija?, pita se na kraju novinarka.

Pročitajte još: