Američka vojska
EPA/Sgt David Hicks Handout
Američka vojska, Foto: EPA/Sgt David Hicks Handout

Ruski zvaničnici su u prošlosti već više puta upozoravali da odluka njenih suseda iz istočne Evrope da ugosti američke strateške sisteme, uključujući komponente američkog sistema protivraketne odbrane Ejdžis Ejšor, čini ih metama ruskog strateškog nuklearnog odgovora u slučaju rata.

- To bi bilo direktno kršenje Osnivačkog zakona o međusobnim odnosima Rusije i NATO, u kojem se NATO obavezao da neće postavljati nuklearno oružje na teritoriju novih članica Severnoatlantskog saveza, ni u tom trenutku ni u budućnosti. Sumnjam da će se ovi mehanizmi realizovati u praktičnom smislu - rekao je Lavrov, obraćajući se novinarima nakon sastanka Saveta država Baltičkog mora u utorak zasnovanom na videokonferenciji.

Portparol Ministarstva Marija Zaharova ranije u utorak rekla je da će preusmeravanjem američkog nuklearnog oružja iz Nemačke u Poljsku poslužiti daloj šteti već zategnutim odnosima Rusija-NATO i eskalirati napetosti.

- Nadamo se da će Vašington i Varšava prepoznati opasnu prirodu takvih izjava, koje pogoršavaju ionako težak period odnosa između Rusije i NATO i ugrožavaju samu osnovu evropske bezbednosti, oslabljene kao rezultat jednostranih koraka Sjedinjenih Država, a pre svega njihovim izlaskom iz Ugovora o INF-u - rekla je Zaharova.

- SAD bi mogle da daju stvarni doprinos jačanju evropske bezbednosti vraćanjem američkih nuklearnih bojevih glava na teritoriju SAD. Rusija je to učinila odavno, vraćajući svo nuklearno oružje na svoju nacionalnu teritoriju - dodala je, pozivajući se na proboj sovjetske vojske 90-ih i ruskog nuklearnog oružja iz centralne i istočne Evrope.

Komentari ruskih zvaničnika prate primedbe američke ambasadorke u Poljskoj Georgete Mosbačer prošle nedelje, ukazujući da "ako Nemačka želi da smanji svoj nuklearni potencijal i oslabi NATO, možda Poljska, koja pošteno ispunjava svoje obaveze i razume rizike na istočnom boku NATO-a", može iskoristiti ovaj potencijal kod kuće.

Opasna eskalacija

Mogućnost pomicanja nuklearnog oružja NATO stotinama kilometara na istok prema ruskim granicama pretila bi eskalaciji napetosti između nuklearnih supersila, jer bi, baš kao i kubanska raketna kriza i smeštanje američkog nuklearnog oružja u Tursku tokom hladnog rata, dovelo do dramatičnog smanjenja mogućeg vremena reakcije koje bi imali ruski zvaničnici u slučaju rata, čime bi se rizikovalo slučajno aktiviranje nuklearnog Armagedona. Istovremeno, prema konvencionalnim vojnim proračunima, to bi pojačalo iskušenje NATO-a da izvede prvi udarac protiv Rusije kako bi pokušali izbeći ili ograničiti ruski kontranapad.

Ruski zvaničnici su već više puta izrazili zabrinutost zbog razmeštanja komponenti sistema protivraketne odbrane SAD u Poljskoj i Rumuniji, upozoravajući da bi se lansirni raketni presretači raketa MK-41 lako mogli pretvoriti u vatrene ofanzivne krstareće rakete tipa Tomahavk na ciljeve unutar Rusije