Raketa
Tanjug/AP
Raketa

Tanjug/AP

Raketa, Foto: Tanjug/AP

Svemir, konačna granica. Ovo su putovanja zvezdanog broda Enterprajsa... Tako počinje uvod u kultnoj sci-fi seriji "Zvezdane Staze". Ali, šta je s tom granicom van konteksta nučne fantastike? Istraživanje svemira je već decenijama jedno od najzanimljivijih poduhvata pokrenutih sa planete Zemlje, ali ono što dolazi možda neće biti tako opušteno jer nakon istraživanja možda ulazimo u fazu (pojačane) militarizacije onog što naš planet okružuje...

Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je tokom jučerašnjeg dana kako SAD ubrzano razvija svoje oružane snage za potencijalne vojne operacije i ratovanje u svemiru. Takođe je naglasio kako Vašington danas "otvoreno posmatra svemir kao potencijalni ratni teatar". Komentar je izneo kao upozorenje ističući kako se Rusija kategorički protivi militarizaciji svemira. Ali, takođe je istakao kako će Rusija sada, zbog američkih poteza, morati snažnije razvijati svoj sopstveni sektor svemirske industrije.

Tramp, Putin

Epa, Tanjug

Tramp, Putin, Foto: Epa, Tanjug

U prevodu - to znači da Rusija radije ne bi razvijala taj vojni sektor, ali im SAD svojim angažmanom ne ostavlja druge opcije.

Dakako, militarizacija svemira nije nov pojam. Otkako se čovjek vinuo iznad atmosfere, pa i pre toga, razmišljao je o tome kako svog protivnika poraziti gađajući ga iz svemira. Do te faze još nismo došli, ali kako stvari sada stoje, takvi kapaciteti uskoro bi mogli postati stvarnost.

 

Ali, što se tiče militarizacije svemira SAD ima puno veće planove od satelita, a ovog puta Vašington je uspeo iskoristiti i "klinički mrtvu" organizaciju (prema rečima francuskog predsednika), odnosno NATO koji je sada, na samitu u Londonu, potvrdio kako će upravo svemir postati novi fokus angažmana (kojeg li iznenađenja!).

Time se juče putem Twittera odmah pohvalio i američki predsednik Donald Tramp pa ja napisao: "NATO je priznao SVEMIR kao operativnu domen i sada je ova alijansa zbog toga SNAŽNIJA. Američko vođstvo će osigurati ritam kroz snagu. Moramo nastaviti pokazivati snagu i POBEĐIVATI na svim frontovima - kopnu, moru, vazduhu i SVEMIRU!".

Planeta Zemlja

Youtube printscreen

Planeta Zemlja, Foto: Youtube printscreen

Sudeći po broju štampanih slova, očito je kako je Tramp poprilično uzbuđen razvojem situacije. Čini se kako je Tramp pronašao "lek za kliničku smrt", a taj lek je slanje pacijenta van ovog svijeta.

Zanimljivo je da u isto vreme Trump oštro kritikuje druge NATO članice da ne izdvajaju dovoljno za kolektivnu obranu, a sada od njih očekuje da će još izdvajati za "zvezdane staze"? Ali, čak ni šef NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg, nije rekao niti reč protiv ovog plana, štsviše, snažno ga je podržao. Pred novinarima u Briselu utorak je poručio otprilike isto što i Trump juče - da će svemir postati "nova operativni domen", uz kopno, more, vazduh i sajber prostor.

 

Šta nam ovo govori? Neki odgovori nude se sami od sebe - Donald Tramp kao i njegov karakterni prethodnik, Ronald Reagan, pokreće "ratove zvezda" u predizbornoj godini, a NATO-u, koji bez SAD-a i američke podrške ni ne može postojati, daje do znanja da moraju igrati po njegovom ako žele unutar-organizacijski mir.

Situaciju je prokomentarisao i bivši funkcioner Pentagona, Majkl Malof: "Zanimljivo je razgovarati o širenju NATO-a u svemir, ali što to zapravo znači? Niko zapravo ne zna. I ko bi trebao platiti za to? Većina NATO zemalja ne može sakupiti čak ni 2% budžeta za vojnu odbranu. Ne znam koja bi to zemlja, osim SAD-a, u ovom trenutku bila u ekonomskoj situaciji da krene u finansiranje toga".

Upravo tako. Nijedna druga NATO članica ne misli "ozbiljno" razvijati borbene kapacitete u svemiru, ali složili su se u Londonu da je to dobar plan jer znaju da će time udovoljiti Trampu.

Donald Tramp, Melanija Tramp

AP Photo/Kirsty Wigglesworth

Donald Tramp, Melanija Tramp, Foto: AP Photo/Kirsty Wigglesworth

Onaj ko nikako ne bi želeo izdvajati za "svemirske topove" je, što je i sam potvrdio u komentaru, Vladimir Putin - ali moraće. Naime, Rusija je i dalje ostavljena u situaciji da mora u korak pratiti američka vojna dostignuća (ili ih potencijalno prestići), barem u kontekstu odbrane jer ovo je i dalje priča o onome ko se brani i onom ko steže obruč.

Od ukupno oko 2,000 satelita koji danas orbitiraju oko našeg planeta, oko 900 je američkih. Sve druge NATO članice zajedno imaju svega oko 200 satelita. Nadalje, Pentagon je već formalno i oformio američki Svemirski komandni centar koji je za sada još uvek pod kontrolom američkih vazdušnih snaga, ali bi mogao postati poseban komandni centar ukoliko Kongres usvoji predstojeći predlog zakona o nacionalnoj odbrani. U tom slučaju svemir uistinu postaje domen koju će SAD razvijati na razini kao što sada razvija i ostale sektore.

Lansiranje rakete

Youtube/Printscreen

Lansiranje rakete, Foto: Youtube/Printscreen

 

U priču će se pokušati uključiti i francuski predsjednik Emanuel Makron kome se sve ovo dobro slaže s njegovom ambicijom da, donekle po uzoru na samog Trampa, stavi "EU na prvo mesto". NATO šef Stoltenberg, kao dobar šef organizacije koju zastupa, odmah Makronove ambicije poklapa ističući: "Evropsko jedinstvo ne može zamijeniti transatlantsko jedinstvo - treba nam oboje". Pritom je takođe poručio kako više od 80% finansijskih sredstava za NATO dolazi od strane "ne-evropskih saveznika", misleći dakako na SAD.

Od celog NATO saveza, nakon SAD-a, Francuska svakako ima najveće potencijale za novu utrku u svemiru, ali američki fokus prema gore ima za cilj monopolizovati svemirsko naoružanje. Jedino Rusija može, iako ne bi htela, sada dati na ubrzanju svojem razvoju i takođeuputiti pogled prema "gore".

Ruski vojnik

screenshoot/Twitter

Ruski vojnik, Foto: screenshoot/Twitter

Zapravo ta nova trka bi značila da se vraćamo "tamo gde smo stali" na vrhuncu Hladnog rata. Zaista, pre kojih 30 ili 40 godina ova priča bila je puno uzbudljivija od "samo satelita". Na primer, Sovjeti su još 70-ih godina u svemir lansirali tajnu svemirsku stanicu Almaz (ne zna se ni kad je lansirana - pretpostavlja se da je negde između 1973. i 1976. godine) koja je već tada na sebi imala montiran fiksni 23mm top koji je imao za cilj sprečiti presretanje ili pak ukrcavanje neprijateljskih snaga na nju (!). Nadalje, tu je bila i sovjetska platforma Polyus bez posade koja je na sebi imala montiran megavatni ugljikodioksidni laser kao i top za samoobranu.

Tu je i anti-satelitsko oružje kojeg danas uz SAD i Rusiju takođe već poseduju i Indija i Kina. To je oružje "Zemlja-svemir", dok su sovjetske stanice bile oružje "svemir-svemir", ali šta je s onim oružjem koje izaziva najveću nervozu, šta je sa "svemir-Zemlja" naoružanjem?

Balistička raketa

Tanjug AP

Foto: Tanjug AP

U ovom trenutku takvog oružja u orbiti (koliko se zna) još nema, ali nekoliko zemalja već razvija takve koncepte. SAD i SSSR imali su dizajne za razvoj još za vreme Hladnog rata, a takvo oružje razvijali su čak i nacisti još za vreme Drugog svetskog rata - tzv. "Sunčev top", odnosno orbitalno ogledalo koje bi fokusiralo zrake sunca pa ih na taj način usmeravalo i militariziralo (!).

Razvoj oružja "svemir-Zemlja" je, na sreću, ipak uvelike zaustavljen nakon što je usvojen Sporazum o spoljnjem svemiru 1967. i SALT II 70-ih godina (pregovori između SAD-a i SSSR-a o limitaciji strateškog naoružanja).

Ali, 30-ak godina nakon završetka Hladnog rata i raspada SSSR-a danas svedočimo o neprijatnom trendu raspada vojnih sporazuma - SAD je ove godine izašao iz INF sporazuma s Rusijom, a postoje naznake da neće biti produžen niti START sporazum. U isto vreme svedočimo eroziji međunarodnih normi i zakona što znači da se sve brže vraćamo na stanje gde je bitna samo sila. U tom stanju svemir se nameće kao iduća logična zona ratovanja i odmeravanja snaga, ali takvom scenariju se ne treba veseliti jer nismo te sreće da se ratovi vode "samo u svemiru" - glavna meta, čak i odozgo, ponovno će biti Zemlja.