doktorka sternic
printscreen
doktorka sternic

printscreen

doktorka sternic, Foto: printscreen

Usporen govor, zamuckivanje ili kratkotrajan gubitak pamćenja simptomi su blagog šloga. Nakon slabog, često dolazi snažniji moždani udar sa teškim i ponekad fatalnim posledicama. A to može da se spreči. Kako, objašnjava za e-kliniku prof. dr Nadežda Šternić, neurolog.

– Moždani udar najčešće daje dramatičnu kliničku sliku: pacijentu se oduzimaju delovi tela, dolazi do potpune konfuzije i nesvestice. Ali nije uvek tako. Ponekad pacijent samo otežano ili usporeno govori, ne može da nađe odgovarajuću reč, ne može da se seti nečega nekoliko minuta… Dešava se da pacijent kaže da mu je vid oslabio, a zapravo je došlo do ispada u polovini vidnog polja kao posledice moždanog udara. Na ove blage, netipične simptome pacijenti i njihova okolina često ne obraćaju pažnju – objašnjava za e-kliniku prof. dr Nadežda Čoviković Šternić, neurolog, dugogodišnja načelnica Odeljenja za cerebrovaskularne bolesti i glavobolju Klinike za neurologiju KCS, sa kojom smo razgovarali povodom Svetskog dana borbe protiv moždanog udara, koji se obeležava svakog 29. oktobra.

Terapija u prva četiri i po sata može da spreči sve posledice.

Iako su opisani moždani udari blagi, prof. Šternić ističe da oni za kratko vreme mogu da se iskomplikuju.

– Šlog je bolest koja se ponavlja, a najveći rizik od povratnog moždanog udara je u toku prvih nekoliko sati ili dana od prvog simptoma – kaže neurolog.

Zato je od presudnog značaja da, kada neko prepozna prvi simptom blagog šloga, odmah pozove Hitnu pomoć. U međuvremenu, do dolaska ekipe Hitne pomoći, pacijenta treba smestiti u udoban ležeći položaj.

– Vreme je glavni faktor u lečenju moždanog udara. Ako se reaguje u prva četiri i po sata od pojave prvog simptoma, pacijent može potpuno da se oporavi i da nema nikakvih posledica. Samo u tom intervalu se može primeniti specifična trombolitička terapija, nakon koje se pacijent potpuno ili skoro potpuno oporavlja. Nažalost, još uvek mali broj pacijenata stiže na vreme u bolnicu – ističe prof. dr Čoviković Šternić.

Pacijenti koji ne stignu na vreme, pa ne mogu da prime trombolitičku terapiju, leče se drugim lekovima, zavisno od uzroka moždanog udara.

glavobolja, migrena, mozdani udar,

profimedia

Foto: profimedia

Promene vremena povećavaju rizik od šloga

Rizici za razvoj moždanog udara, kaže prof. dr Čoviković Šternić, jesu povišen krvni pritisak, neki oblici srčane aritmije, dijabetes, povišen nivo masnoće u krvi, nedovoljna fizička aktivnost, nasledni faktor.

Zaimljivo je da nagle temperaturne oscilacije povećavaju rizik od moždanog udara tako što izazivaju iznenadne skokove ili padove krvnog pritiska – navodi naša sagovornica.

Nezdrav način života poćevaća faktor rizika za moždani udar kod mladih Foto: Shutterstock

Sve češće stradaju mladi

Doskora je vladalo mišljenje da je ishemijski moždani udar bolest starije populacije.

– Poslednjih decenija, međutim, srećemo sve više ljudi mlađih od 40, pa čak i od 30 godina, koji su pogođeni moždanim ishemijskim udarom. Uzroci mogu da budu metabolički, imunološki, genetske „greške“ u koagulacionom sistemu. Međutim, nezdrav način života, brza hrana, manjak kretanja, mnogo šećera u ishrani – čine da ateroskleroza (suženje krvnih sudova) bude sve češći uzrok moždanog udara. Ovo je glavni faktor koji povećava rizik za moždani udar kod mladih – objašnjava prof. dr Čoviković Šternić.

PROČITAJTE JOŠ:

Komentari (1)

kraja

01.03.2021 16:15

...sve je ovo odavno poznato... ...bilo cak i na posterima u "svetom savi"... ...nekada se govorilo da kola hitne pomoci treba da budu opremljena streptokinazom koju bi lekar davao u toku transporta do bolnice i time resavao problem... ...nazalost, stvarnost je daleko od svega ovoga... ...niti su kola hitne pomoci opremljena, niti vas neko doceka u bolnici i momentalno reaguje... ...cekate satima da vas lekar primi, opservira, zapise, posalje na snimanje i dragocveno vreme je izgubljeno...