hrana, narod, dugovečnost
Pixbay
hrana, narod, dugovečnost

Pixbay

Foto: Pixbay

Istraživanja su pokazala da određena hrana, ako se redovno jede, može smanjiti verovatnoću prodiranja virusa u organizam, kao i njegovo destruktivno dejstvo. Francuski naučnici su došli do zaključka da je u mnogim zemljama smrtnost od kovida 19 niža zbog specifičnosti njihovih nacionalnih kuhinja. Istraživanja su pokazala da određena hrana, ako se redovno jede, može smanjiti verovatnoću prodiranja virusa u organizam, kao i njegovo destruktivno dejstvo.

Neki prehrambeni proizvodi imaju funkciju prirodnog štita od virusa. Tu činjenicu su otkrili francuski istraživači koji su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope obolelih i preminulih od kovida 19 znatno niže od onih kod njihovih suseda.

Na primer, u Iranu je stopa smrtnosti visoka, dok je u susednoj Turskoj i Turkmenistanu znatno niža. U Nemačkoj je broj obolelih i smrtnost niža nego kod najbližih suseda, a Južna Кoreja je lider po ovim pokazateljima u svom regionu.

VERUJETE LI DA OD HRANE ZAVISI SMRTNOST OD KOVIDA?

 

Grupa od 25 naučnika, predvođena profesorom pulmologije na Univerzitetu Monpelje, doktorom Žanom Buskeom (on je i bivši predsedavajući Svetske alijanse za borbu protiv hroničnih respiratornih bolesti SZO), obavezala se da identifikuje šta je zajedničko za zemlje sa najmanjim brojem obolelih. Uzimajući zemlje sa najnižim stopama smrtnosti u poređenju sa njihovim susedima (Turska, Grčka, Bugarska, Nemačka i Južna Кoreja), istraživači su pronašli zajedničke elemente ishrane u tim zemljama.

Stanovnici Turske, Grčke i Bugarske redovno piju jogurt i kefir, koji predstavljaju ''živi štit'' protiv virusa. Naravno, u određenoj meri fermentisani mlečni proizvodi su uključeni u ishranu svih naroda, ali u ovim zemljama se ovo radi redovno, kako samostalno, tako i kao deo drugih jela.

Neočekivano se u jelovniku Nemačke i Južne Кoreje pojavila zajednička stavka. Ispostavilo se da u obe države u redovnu ishranu uključuju hranu koja sadrži kiseli kupus, koji poput kiselog mleka, stvara zaštitnu barijeru za prodiranje virusa u organizam.

hrana, narod, dugovečnost, kefir

Pixbay

Foto: Pixbay

Prema mišljenju profesora Buskea, malo se pažnje posvetilo regionalnim razlikama u ishrani zbog širenja i ozbiljnosti virusa. Dok sa druge strane, promene u ishrani mogu biti od velike koristi.

''Otkrili smo da fermentisani mlečni napici i kiseli kupus mogu smanjiti aktivnost enzima ACE2, koji koronavirus koristi za prodiranje u ćelije'', izjavio je Buske.

''I sam sam promenio način ishrane. Sada jedem kupus tri puta nedeljno i pijem kefir za doručak“, dodao je on.

Nutricionistkinja Roza Mutalimova objašnjava zašto su baš kefir i kiseli kupus tako korisni.

''Ove proizvode objedinjuje činjenica da su pripremljeni uz upotrebu fermentacije, to jest, putem vrenja i kiseljenja. Ovo je jedan od najstarijih načina čuvanja hrane, koji je otkriven u vreme kad frižideri nisu postojali. U Evropi su putem fermentacije spremali kupus kao zalihu, drugim rečima: kiselili su ga. A takođe i kiselu pavlaku, tvorog (ruski mladi sir) i sireve. U Кoreji su od davnina fermentisali ''kimčhi'', kiselo povrće sa začinima u kome dominira kupus.

korona,virus, lekar, bolnica

youtube.com/printscreen

Foto: youtube.com/printscreen

U Turkmenistanu se koristi ovčje i kamilje mleko, iz koga se kao rezultat fermentacije dobijaju napici za koje narod smatra da su ''lekoviti'' i čak ''magični''.

Uloga korisnih bakterija u našem telu je jako važna: u zavisnosti od njihovog broja, naš imuni sistem reaguje na patogene. Jednostavno rečeno: što više korisnih bakterija imamo u crevima, to smo zdraviji.

Lekovito piće od kamiljeg mleka prave i Кazahstanci u jugozapadnim regijama Кazahstana, gde se gaje kamile. Кod njih se napitak naziva ''šubat''. U područjima u kojima nijedan dan ne prolazi bez šubata ljudi se razbolevaju mnogo ređe i oporavljaju se mnogo brže.