Korona virus, Holandija
EPA
Korona virus, Holandija

EPA

Foto: EPA

Prema statistici američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti CDC, oko 81 odsto ljudi zaraženih infekcijom covid 19 razvija samo blage ili umerene simptome, poput temperature i kašlja, oko 14 procenata svih pacijenata razvija poteškoće sa disanjem i nizak nivo kiseonika u krvi, a oko 5 odsto postane kritično bolesno i lečeno u jedinici intenzivne nege. U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Blood Advances, istraživači sa Yale School of Medicine, New Haven, pokazali su da nivoi pet proteinskih biomarkera u krvi hospitalizovanih pacijenata sa covid 19 dosta precizno predviđaju ko će postati kritično bolestan.

Nejasno zašto se neki oporavljaju, a neki kritično bolesni
Da bi se dobila slika kako će neki pacijent reagovati na infekciju korona virusom, prethodna istraživanja uključila su sledeće faktore rizika za razvoj teškog oblika 19:

– imuno-signalni molekuli nazvani citokini
– dve vrste imunih ćelija: monociti i makrofagi
– faktor zgrušavanja krvi
Međutim, ostaje nejasno zašto se neki ljudi sa teškom bolešću oporavljaju, dok drugi postaju kritično bolesni.

5 proteina igra ulogu u aktivaciji neutrofila
Rezultati nove studije o pet proteinskih biomarkera u krvi hospitalizovanih pacijenata sa covid 19 pokazuju da svih pet proteina igra ulogu u aktivaciji druge vrste imunih ćelija, poznatih kao neutrofili.

– Ako bi dijagnostički test za ove biomarkere mogao rano da se naruči, mogao bi da nam pruži bolji uvid u to ko će najverovatnije da postane kritično bolestan kako bi dobio viši nivo nege i terapiju koje utiču na imuni sistem – objašnjava dr Hyung Chun, glavni autor studije i profesor kardiovaskularne medicine i patologije na Yale School of Medicine. Kako navodi, mnogi od lekova imaju potencijalne neželjene efekte, a ovakvi testovi pomogli bi u identifikovanju onih pacijenata koji bi imali najviše koristi od ciljane terapije.

KBC Zemun, korona virus

Alo.rs/ Vladimir Marković

Foto: Alo.rs/ Vladimir Marković

Pokazatelji kritičnog stanja i smrtnosti

Istraživači su koristili „proteomsko profilisanje“ kako bi pregledali proteine u uzorcima krvi od 85 učesnika, uključujući 13 asimptomatskih kontrola. Najmanje 23 od ovih osoba dalo je uzorak krvi prvog dana hospitalizacije. Neki učesnici su i dalje zahtevali lečenje na odeljenju intenzivne nege, dok drugi nisu. Istraživači su kompjuterskim algoritmom identifikovali pet proteina koji su bili najbolji pokazatelji ko će postati kritično bolestan. Ovi proteinski biomarkeri, kako kažu naučnici, bili su bolji indikatori kritične bolesti od nekih citokina, povezanih sa teškim oblikom covid 19. Takođe, bili su i dobri pokazatelji smrtnosti, a nijedna osoba sa niskim nivoom ovih biomarkera nije umrla.

Više neutrofila, veća šansa za smrtni ishod
Svih pet proteina povezano je sa aktivacijom neutrofila, koji započinju život u koštanoj srži pre nego što uđu u krvotok. Da bi potvrdili značaj ovih imunih ćelija za predviđanje lošijih ishoda kod infekcije covid 19, istraživači su takođe analizirali rezultate testova krvi više od 3.000 ljudi koji su primljeni u sistem bolnice. Ova analiza otkrila je da su ljudi koji su imali povišen broj neutrofila, ubrzo nakon prijema u bolnicu, imali veću verovatnoću da će umreti od covid 19.

– Ovaj pokazatelj aktivacije neutrofila predviđao je smrtnost u bolnici i, što je još ubedljivije, bio je povišen u trenutku prijema u bolnicu, kod pacijenata koji su tek kasnije postali kritično bolesni – naglašavaju naučnici.

Veza covid 19 sa gojaznošću

Neutrofili su „prvi odgovor“ imunološkog sistema na mestu infekcije i povrede, ali takođe mogu da izazovu kolateralnu štetu preteranom upalom. Prethodno istraživanje povezalo je neke od proteinskih biomarkera koje je nova studija identifikovala sa gojaznošću. Prema CDC, gojaznost utrostručuje rizik od hospitalizacije osoba sa covid 19, a indeks telesne mase BMI pozitivno se podudara sa mortalitetom od ove bolesti. Istraživači primećuju da, iako gojaznost uključuje hronične upale slabijeg stepena, covid 19 izaziva hiperinflamaciju koja može da dovede do oštećenja tkiva i otkazivanja organa. Takođe postoje dokazi, kako napominju istraživači, da neutrofili mogu da igraju ulogu u prekomernoj trombozi ili zgrušavanju krvi, koju lekari vide kod kritično bolesnih covid 19 pacijenata.