Beba
shutterstock
Beba

shutterstock

Beba, Foto: shutterstock

U skladu sa većinom razvijenih zemalja sveta i kod nas je odloženo rađanje glavni razlog za umanjenu plodnost žena kao i neplodnost. Žena ima 15 godina kada je plodnost visokokvalitetna. To je od 20. do 35. godine života. U mlađoj dobi plodnost je niža zbog neredovitih ovulacija i ređih polnih odnosa. Oko 40. godine života plodnost je niža zbog poremećaja menstruacijskih ciklusa, izostanaka ovulacija, nekvalitetnih jajnih ćelija i sve češćih oštećenja reprodukcijskog sistema.

U poređenju sa drugim vrstama, čovekova je plodnost vrlo ograničena i za to su, osim oštećenja i poremećaja reprodukcijskog sistema, odgovorni mnogobrojni fiziološki faktori, u prvom redu monoovulacija, što znači da žena na mesec u normalnim uslovima izbacuje, odnosno ovulira, samo jednu jajnu ćeliju (izuzetno dve ili i više kada se rađaju dvojajčani ili višejajčani blizanci). Drugi razlog niske plodnosti ljudske vrste jesu učestale reprodukcijske greške i gubici koji se smatraju normalnom pojavom. U 100 zdravih i mladih žena reprodukcijski su gubici čak 77% i od 100 začete dece rodiće se svega njih 23! Najveći broj tih reprodukcijskih grešaka ne prepozna se, odnosno žena u vreme očekivane menstruacije prokrvari, a da i ne zna da je bila trudna.

1. Poremećaji ovulacije

U slučaju neredovitih ovulacija (oligoovulacija) ili izostanka ovulacije (anovulacija) broj jajnih ćelija potrebnih za oplodnju jeste redukovan. Žene koje imaju mesečna krvarenja praćena klasičnim simptomima (osetljivost dojki, bolne menstruacije, naduvenost itd.) najčešće imaju uređne ovulacije. Ako su kvarenja i simptomi neredovni ili odsutni, u obzir dolazi ili rana trudnoća ili retke, odnosno odsutne ovulacije.

2. Starenje jajnih ćelija

Najveći broj jajnih ćelija ženski fetus ima još za vreme sredine unutarmaterničnog života kada iznosi oko 6 do 7 miliona. Od tada kreće progresivni gubitak, tako da žensko dete početkom puberteta ima oko 300 000 jajnih ćelija. Brzina gubitka jajnih ćelija izrazito se povećava nakon 35. godine života. Gubitkom svih jajnih ćelija žena ulazi u stanje poznatije kao menopauza. Tokom godina smanjuje se i njihov kvalitet, tako da starenjem raste učestalost neplodnosti, spontanih pobačaja, hromosomskih anomalija (npr. Downov sindrom) i ostalih reproduktivnih poremećaja. Pušenje cigareta, zračenje, hemoterapija i različiti autoimuni poremećaji takođe ubrzavaju brzinu propadanja jajnih ćelija. Muškarci duže zadržavaju reproduktivnu moć, jer svakih 70 dana iz matičnih ćelija stvaraju novu zalihu sperme.

Neprohodnost jajovoda, kao i priraslice u maloj karlici koje remete njihovu prohodnost, sprečavaju normalan transport sperme i jajne ćelije i oplodnju, koja se događa upravo u lumenu jajovoda. Najvažniji uzrok neprohodnosti jajovoda i priraslica u maloj karlici različite su upalne bolesti, najčešće uzrokovane patogenim mikroorganizmima klamidijom i gonorejom. Klamidija trahomatis u nas je najčešći pojedinačni uzročnik karličnih upala koje oštećuju i jajovode. Ona obično izaziva tihe, bezbolne upale, koje stvaraju priraslice u karlici i oštećuju sluznicu jajovoda. Uloga ostalih mikroorganizama, kao npr. Ureaplasme urealyticumn i Mycoplsame hominis, u neplodnosti danas još nije razjašnjena. Ostali faktori koji mogu interferirati sa prohodnošću jajovoda jesu: endometrioza, priraslice uzrokovane nekim pređašnjim operacijskim zahvatima, kao i upalna stanja ostalih organa u maloj karlici (npr. upala slepog creva).

4. Miomi maternice

Miomi maternice jesu dobroćudni tumori glatkih mišića maternice i predstavljaju najčešće tumore male karlice žena. Oni koji svojim položajem remete normalan oblik šupljine maternice, a time i normalnu implantaciju i razvoj zametka, povezuju se sa neuspelim ishodima trudnoće. Danas se uspešno hirurški mogu odstraniti.

5. Anomalije maternice

Povezuju se sa neplodnošću zbog njihovog uticaja na normalnu implantaciju i dalji razvoj ploda. Neuspeli ishodi trudnoće najčešće se povezuju sa septumom maternice (pregrada koja šupljinu maternice deli na dva odvojena odeljka) koji se danas mogu uspešno hirurški korigovati.

6. Endometrioza

Prisutnost sluznice maternice izvan maternične šupljine. Ova je bolest još nedovoljno istražena, a povezuje se sa povećanom učestalošću neplodnosti.

7. Cervikalni faktor (cerviks uteri – vrat maternice)

Normalna sluz vrata maternice, koja se pojavljuje oko razdoblja ovulacije, uveliko olakšava transport sperme. Urođene malformacije i traume vrata maternice (najčešće uzrokovane hirurškim zahvatima) mogu rezultovati oštećenjem tkiva vrata maternice, a time i neadekvatnom proizvodnjom cervikalne sluzi i neplodnošću. Infekcije vrata maternice uzrokovane pre navedenim patogenima (Klamidija trahomatis), kao i različita antitela usmerena na spermu, mogu također dodatno otežavati procese oplodnje.

8. Nedostatna funkcija žutog tela

Organa koji nastaje iz folikula nakon ovulacije, proizvodi hormone estrogen i progesteron, nužne za pripremu sluznice maternice pre oplodnje, kao i za normalan i uredan tok trudnoće. Neadekvatna funkcija navedenog organa i nedovoljna proizvodnja hormona mogu uzrokovati neplodnost žene.

9. Imunološki faktori i trombofilije (poremećaji zgrušavanja krvi)

Nasledne ili stečene trombofilije uzrokuju poremećaje u razvoju posteljice i rezultuju neuspelim trudnoćama. Različite autoimune bolesti (npr. sistemski eritemski lupus ili antifosfolipidni sindrom) uzrokuju poremećaje imunološkog sistema i odbacivanje trudnoće.

10. Genski uzroci

11. Faktori okoline i štetne životne navike

Alkohol negativno utiče na normalan menstruacijski ciklus i razvoj jajašca. Više od 10 pića nedljno umanjuje reprodukcijske sposobnosti. Zaposleni u štamparskoj delatnosti, frizerskim salonima, hemijskim čistionicama, tvornicama tekstila i fabrikama koje rade sa bojama dokazano imaju smanjenu plodnost i veći rizik za spontane pobačaje. Pesticidi, DDT, polikloridi, mangan i olovo, sve su to spojevi sa štetnim uticajem na plodnost i reprodukciju.

Učestalost polnih odnosa

Dokazano je da polni odnos tempiran na 12 do 40 sati pre ovulacije nosi najviši procenat urednih trudnoća. Sperma je više od 72 sata sposobna za oplodnju, a jajna ćelija svega 6 do 10 sati. Četiri polna odnosa nedeljno stvaraju četiri puta veće izglede za trudnoću, nego odnosi jednom nedeljno. Zdravom paru niti svakodnevni polni odnosi ne umanjuju plodnost, dok subfertilnom muškarcu česti odnosi smanjuju sposobnost oplodnje.