Bolovanje
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Slovenački bolnički sistem, dodaje se, ne poznaje vremensko ograničenje i stoga se ne može uporediti sa drugim državama u Evropi. Zapravo, isti takav sistem u Evropi poznaje samo Bugarska.

"Situacija u oblasti odsustva s posla iz zdravstvenih razloga je poslednjih godina zabrinjavajuća", upozorava Ana Vodičar, rukovodilac sektora za odlučivanje o pravima i medicinskim sredstvima u Zavodu za zdravstveno osiguranje. Navodi da je lane na bolovanju bio rekordan broj zaposlenih, njih 84,8 odsto više nego 2014. godine.

dinari

Foto: Shutterstock

 

 

Jedan radnik iz Slovenije je, ipak, rekorder - već 12 godina je na bolovanju.

"Naše zakonodavstvo ne zna za rok za bolovanje. U stranim sistemima, po pravilu, privremena nesposobnost za rad traje jednu, možda i tri godine. Onda sledi, ako je neko i dalje nesposoban za rad, trajniji oblik nesposobnosti ili privremene nesposobnosti.U Sloveniji nemamo ovu prekretnicu. Ako je neko nesposoban za rad i ostane na bolovanju, ostaje u radnom odnosu bez obzira što je godinama bio na bolovanju", objašnjava Vodičar i dodaje da zakonodavstvo treba reformisati.

Slovenija je pre 20 godina usled bolovanja radnika, radi bolesti ili povreda, izgubila 13,5 miliona dana, a prošle godine čak 20,5 miliona. Doduše, više od 2 miliona dana je izgubljeno samo zbog kovida.

S obzirom na to da je sve više ljudi na bolovanju, isplate novčanih naknada strahovito rastu. Ako su 2014. Slovenci imali oko 225 miliona rashoda iz zdravstvenog fonda, prošle godine su isplatili skoro 700 miliona evra, piše 24ur.com.

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading