Kosovo i Metohija
Printscreen
Kosovo i Metohija

Printscreen

Kosovo i Metohija, Foto: Printscreen

Iz Privredne komore Srbije rekli su za B92.net da je u tom periodu električna energija činila čak 11 odsto od ukupnog plasmana.

Inače, mediji prenose da je, posle ukidanja takse od 100 odsto, kosovsko tržište ponovo preplavljeno robom iz centralne Srbije.

Za električnom energijom, inače, prema udelu u ukupnoj vrednosti otpremljene robe, sledi 35.000 tona pšenice, oko 27.500 tona različitih vrsta mineralnih đubriva, 15.000 tona kukuruza, 10.000 tona hrane za životinje.

Rukovodilac Centra za regionalnu saradnju PKS Aleksandar Radovanović za B92.net kaže da najveći potencijal za plasman na Kosovo ima roba široke potrošnje "na čiji su kvalitet i pristupačnu cenu potrošači na Kosovu naviknuti".

Albanci, Priština

EPA

Albanci, Priština, Foto: EPA

Sa druge strane, iz Kosova je u prvih šest meseci dopremljeno robe u vrednosti od 8,2 miliona evra, dok je, poređenja radi, tokom prvog polugodišta 2019. dopremljena roba vredela oko 10,7 miliona evra.

"Sa teritorije Kosova doprema se najviše građevinskih materijala (cevi, šupljih profila i plastične cevi) u količinama od oko 3.500 tona, a znatno manje prerađeno voće - 290 kilograma, kao i sirovo olovo i gvožđe - oko 500 kilograma", kaže Radovanović.

Kakve su mogućnosti za zajedničku saradnju?

On je naveo i da su u periodu pre uvođenja takse postojale inicijative privrednika za realizaciju zajedničkih projekata kroz uspostavljenje viših оblikа privrеdnе pоslоvnо-tеhničkе sаrаdnjе izmеđu kompanija, kао štо su zајеdničkа ulаgаnjа i proizvodnja ali i učеšća nа tеndеrimа i zajedničkim nаstupima nа trеćim tržištimа.

To se pre svega odnosilo na zajedničku proizvodnju mlečnih proizvoda i mesnih prerađevina i njihov plasman na tržište Albanije i Makedonije, ali i Evropske unije.

Kosovo, Albanci, Priština

Tanjug/Rade Prelić

Kosovo, Albanci, Priština, Foto: Tanjug/Rade Prelić

Međutim, kako navodi, zbog sporog usaglašavanja veteriniraskih sertifikata kompanije nisu bile u mogućnosti da započnu realizaciju ovih projekata.

Koliko smo izgubili dok su takse bile na snazi?

U periodu primene takse od 100 odsto direktni negativni efekti iznosili su 477 miliona evra u periodu od novembra 2018. godine zaključno sa martom 2020. godine.

Međutim, ovaj podatak se odnosi samo na nerealizovane isporuke.

Iznos štete bi, kaže Radovanović, bio još veći, ako bi se uračunalo da je pre uvođenja takse očekivani mesečni rast srpskog plasmana na kosovsko tržište iznosio 8 odsto.

Albanci

screenshoot/Facebook

Albanci, Foto: screenshoot/Facebook

Ovde nisu uračunati ni troškovi koji su proizvođači imali usled preusmeravanja robe, namenjene kosovskom tržištu, na druga tržišta u regionu ili svetu.

"Ovim iznosima treba dodati i štetu zbog ranije dogovorenih poslova koji su zbog takse ostali neugovoreni i neralizovani. Indirektno posmatrano, ekonomski gubici se odnose i na gubitak tržišta", rekao je on.

Naveo je i da se za sada promet sa tržištem Kosova u velikoj meri odvija bez značajnih problema, "ako izuzmemo stare barijere koje se odnose na primenu takse od 2 centa za građevinske blokove i taksu od 40 evra po toni brašna, kao i nemogućnost plasmana mleka i mlečnih proizvoda i mesa i mesnih prerađevina zbog neusaglašenosti veterinraskih sertifikata".