Kosovo i Metohija, Srbija
Shutterstock
Kosovo

Ilustracija

Kosovo, Foto: Ilustracija

Kako prenosi Koha, nemački analitičar Bodo Veber istakao je da je potrebno ponovo uspostaviti proces dijaloga Beograda i Prištine.

U međuvremenu, Lajčakova poseta, pre formiranja institucija, prema nemačkom analitičaru, pokazuje potrebu da EU još jednom poruči koje obaveze očekuju da na sebe preuzme Kurtijeva vlada kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine.

Demuš Šaša iz Instituta "Epik" procenjuje da će Lajčakova poseta biti dobra prilika za razmenu mišljenja o perspektivi nastavka procesa dijaloga.

"Prvo, Lajčak će biti informisan od čitavog političkog spektra o njihovim stavovima o izbornom procesu i izgledima za uspostavljanje novih institucija. I drugo, Lajčak će obavestiti stranke o svojim stavovima o dinamici i suštini dijaloga za normalizaciju odnosa. Dakle, ukratko, smatram da će to biti dobra prilika za strane da razmene mišljenja o perspektivi dijaloga“, naglasio je Šaša.

Takođe, Nemačka i Francuska preko ambasadora u Prištini potvrdile su spremnost da podrže nastavak dijaloga, koji pomaže evropskim integracijama obe strane.

Šef kancelarije EU u Prištini Tomaš Suniog smatra da je Kurtijeva izjava pozitivna.

"Shvatam da postoji pozitivan razvoj u tim izjavama, od toga da uopšte nisu prioritet, pa do prioriteta broj šest, to je sada četvrti prioritet, tako da mislim da vidimo dobre znake, jer je dijalog važan, ne samo za Kosovo, već i za ceo region“, naglasio je Suniog.

Što se tiče hijerarhije važnosti dijaloga, Šaša smatra da takve diskusije nemaju praktičnu korist.

"Dijalog je bio, jeste i biće prioritet svake vlade. Da li je prva ili četvrta, više je politički nebitna semantika. Međutim, očekujem da će sledeća vlada, za razliku od prethodnih vlada, postići napredak u oba smera i unutrašnjih reformi i u dijalogu za normalizaciju odnosa“, rekao je Šaša.

Kurtijevu izjavu da će on, pre svega, dijalog voditi sa kosovskim Srbima, Veber ocenjuje kao dobar stav.

"Ovo je nešto što godinama nedostaje. Ali, smatram da je deo dogmatskog stava da bi u teoretskom pogledu sa državne pozicije bilo dobro imati posla sa svojim građanima, ali mi znamo da su Srbi u nepovoljnom položaju, nisu oni sami, zavisni su od Beogradi. Bio bi uspeh ako se Srbi oslobode ovog uticaja“, rekao je Veber.

Pod Lajčakovim mandatom, održana su samo dva politička sastanka na visokom nivou između kosovskog premijera Avdulaha Hotija i predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Održano je nekoliko sastanaka na tehničkom nivou, gde do sada, postoji saglasnost po pitanju nestalih, ali detalji sporazuma nisu razjašnjeni, s obrazloženjem da će i on biti deo konačnog sporazuma.

Kada je u pitanju napredak u dijalogu između Kosova i Srbije, Šaša smatra da do značajnih pomaka neće doći tako brzo.

Šaša napominje i da bi obe strane trebalo da se uključe u suštinske diplomatske pregovore, pod pokroviteljstvom EU i uz podršku SAD.

"Takav pristup zahtevao bi da se intenzivnim diplomatskim radom identifikuje nekoliko mogućih scenarija koji bi mogli da budu suštinski deo budućeg sporazuma između Kosova i Srbije. Tek nakon postizanja principijelnog sporazuma o tome šta bi moglo da bude srž budućeg sporazuma, lideri obe strane bi mogli da započnu sveobuhvatnu društvenu raspravu o značaju sporazuma i da postignu konsenzus o kompromisima“, naglasio je Šaša.

Prema njegovim rečima, takav pristup jednostavno zahteva vreme i transparentnost dijaloga.

"Nemam ambiciozna očekivanja za postizanje sveobuhvatnog sporazuma u ​​kratkom vremenu. Vremenski gledano, najoptimističniji scenario koji vidim je da se tokom 2021-2022. godine, povede zgusnuti diplomatski dijalog, što bi moglo da otvori put sveobuhvatnom sporazumu 2023. godine, posle parlamentarnih i predsedničkih izbora u Srbiji“, naglasio je Šaša.

Kontroverza oko ZSO prigušila je entuzijazam stranaka. Iako je ovo zvanično odbijeno, pregovori su zastali kada je Srbija zahtevala da se ZSO uključi na dnevni red.

Što se tiče pitanja ZSO, Šaša smatra da bi sledeća vlada trebalo da razmotri njegovo osnivanje, u skladu sa odlukom Ustavnog suda Kosova.

"S tim u vezi, smatram da se rešenje može naći u nadležnostima ZSO koje su predviđene Ahtisarijevim paketom, kao što su pitanja kulture, umetnosti, nauke i obrazovanja (član 4. Ahtisarijevog paketa), u skladu sa evropskom Poveljom o lokalnoj samoupravi. Takođe, trebalo bi razmotriti i materijalizaciju saradnje opština sa srpskom većinom sa državom i institucijama Srbije, pod koordinacijom Ministarstva lokalne uprave (član 10. Ahtisarijevog paketa). Važan deo ove saradnje je sporazum o transparentnosti finansiranja srpske države srpskih opština na Kosovu (član 11. Ahtisarijevog paketa) “, naveo je Šaša.

Tokom nedavne posete Prištini i Beogradu prošle godine, specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak jasno je rekao da ne može doći do normalizacije odnosa bez primene Sporazuma o pridruživanju.

Izjava Beograda da bi Kosovo trebalo da promeni Ustav zbog formiranja ZSO, izazvala je oštre reakcije.

Lajčakova kancelarija je kasnije pojasnila da međunarodni ugovori podrazumevaju pravne i ustavne promene za obe zemlje.

Kosovo je u dijalogu sa Srbijom od 2011. godine i postoji oko 33 sporazuma. Ali, mnogi još uvek nisu pronašli primenu na terenu, uključujući slobodu kretanja prema severu i otvaranje mosta preko reke Ibar.

Definicija administrativne granice između Južne i Severne Mitrovica, koja je deo paketa sporazuma o slobodnom kretanju, takođe je postala problem.