Tvrđava Maglič
Shutterstock
Tvrđava Maglič

Shutterstock

Tvrđava Maglič, Foto: Shutterstock

Tvrđava Ram. Prve detaljnije opise Ramske tvrđave ostavio je turski putopisac iz 17. veka, Evlija Čelebija. O njenom nastanku postoje različita predanja. Neka od njih se vezuju za Romula i Rema, ali i za dolazak Slovena koji su tu podigli paganski hram. Tvrđavu je sagradio Bajazit II 1483. godine na desnoj obali Dunava. Utvrđenje je podignuto na steni i nalazi se 30 kilometara severoistočno od Požarevca. Građena je kao vojničko-artiljerijsko utvrđenje. U centralnom delu tvrđave nalaze se ostaci džamije, dok se u njenoj neposrednoj blizini nalazi karavan saraj koji je sagrađen u isto vreme.

Tvrđava Fetislama se nalazi zapadno od Kladova, na samoj obali Dunava. Sastoji se od Malog i Velikog utvrđenja. Malo utvrđenje je podignuto 1524. godine, dok je Veliko utvrđenje podignuto između 1717. i 1739. godine i imalo je 6 kamenih bastiona i palisadne bedeme. Oko utvrđenja se pruža rov širine između 13 i 30 metara koji se završava zidom od lomljenog kamena. Fetisalamsa utvrđenja bila su u upotrebi do 1867. godine, kada je kao jedna od 6 tvrđava predata Srbima od strane Turaka.

Maglič je izgrađen na platou, na uzvišenju stenovitog grebena koji dominira čitavom okolinom. Smešten je jugozapadno od Kraljeva. Pretpostavlja se da je podignut u 13. veku. I tada i danas je jedan od najlepših gradova–tvrđava srednjovekovne Srbije. Arhiepiskop Danilo II je između 1324. i 1337. godine obnovio Crkvu Svetog Đorđa, bedeme i druge objekte, opremivši ih potrebnim stvarima. Na vrhu bedema postojale su ograđene šetne staze. Uz bedeme su bili postavljeni objekti za smeštaj straže i druge namene, dok je rov bio direktno uklesan u stenu radi odbrane. U unutrašnjosti grada sačuvani su ostaci palate i Crkve Svetog Đorđa.

Grad Todora od Stalaća se nalazi 13 km severno od Kruševca. Srednjovekovni utvrđeni grad Stalać nalazi se u neposrednoj blizini današnjeg istoimenog naselja, u trouglu između Zapadne i Južne Morave, oko 2,5 km južno od mesta gde se ove dve reke spajaju. Zauzima prostor jednog od krajnjih ogranaka planine Mojsinje. Imao je odličan strateški položaj u srednjovekovnoj župi Zagrlat. Pre dolaska Turaka imao je panađur (pijačni dan) „o Petrovu dne“.

Činjenica da je grad smišljeno podignut da brani prilaz Kruševcu upućuje na pretpostavku da je izgrađen u isto vreme kad i utvrđenja u Kruševcu, tj. početkom osamdesetih godina 14. veka. Ova pretpostavka podudara se sa prvim pisanim izvorima o Stalaću. Pod ovim imenom on se prvi put pominje 1380–81. godine, u povelji manastiru Ravanici. Konstantin Filozof beleži da je grad 1413. godine protiv vojske turskog sultana Muse branio velikom hrabrošću jedan od vlastelina despota Stefana, sve dok nije sa svojim ljudima u njemu izgoreo (u narodnim pesmama to je bio vojvoda Prijezda, dok sam grad narodno predanje vezuje za nekog Todora od Stalaća). Nakon turskog razaranja grada, on se više ne pominje u turskim i ugarskim izvorima, te je vremenom izgubio na svom strateškom značaju i ostao u zaleđu turskih osvajanja. Sačuvana je samo glavna kula grada koja je branila prilaz sa najpristupačnije strane. Kula je tipičan donžon sa ulazom tek na gornjem spratu. Otvor ovoga ulaza je donekle i dekorativno obrađen, što je inače retko u Srbiji.

Pročitajte još:

Komentari (1)

Mirko

07.08.2020 20:41

Većinu jesam, ali sve, nisam. Lepo je što ste ih sve naveli, dali ste mi ideju za neki od narednih vikenda. Samo da kod unirenta uzmem auto, i odoh... Za početak, do Kladova, a posle ćemo da vidimo...