Gaj Julije Cezar
Youtube/Printscreen
Gaj Julije Cezar

Youtube/Printscreen

Gaj Julije Cezar, Foto: Youtube/Printscreen

Mudri Latini su tvrdili da je istorija učiteljica života. Neki stratezi ističu, da je istorija skup grešaka koje je počinilo čovečanstvo. Ova grana obrazovanja nepresušna je riznica znanja iz koje, koliko god da posežemo za novim saznanjima, nikada ne može da presuši. Bilo koja oblast da nas interesuje, istorija može da pruži nemerljivo bogatstvo u zapisima i podacima. Sačinili smo spisak od 10 kratkih zapisa koje je istorija sačuvala od zaborava, a koje mi sada prenosimo vama.

1. Ne treba dodatno objašnjavati ko je bio Gaj Julije Cezar. Sigurno znate da se panično bojao mačaka i da je obožavao Kleopatru, ali ono što ne znate je podatak, da mu je omiljeni ljubimac bila jedna žirafa.

2. U doba antičkih olimpijskih igara, u kategoriji konjičkih trka, pravilo učestvovanja je bilo da džokeji uvek moraju jahati potpuno nagi i bez sedla.

3. Burgundijski vojvoda, Filip III, poznat i pod nadimkom „Dobri“, vladao je od 1419. godine, pa sve do 147. godine. Bio je poznat po tome što je imao više od 30 poznatih ljubavnica, ali i po tome što je svu svoju decu tretirao i voleo jednako, školovao ih, pazio da se dobro ožene/udaju i davao im imetak.

4. Istorijska građa tvrdi da je francuski monarh Luj XVI bio i više nego sujeveran čovek. Prema tome slepo je verovao svom astrologu, koji ga je izmeu ostalog, savetovao da svakog 21. u mesecu ništa ne radi. Kasnije se pokazalo da je ovaj poznavalac zvezda bio u pravu, te da je ovaj broj stvarno bio baksuzan kralju. 21. juna 1791. godine, nakon izbijanja Francuske revolucije, Luj je uhapšen, 21. septembra 1972. godine, u Francuskoj je prestalo da važi monarhističko uređenje i konačno, 21. januara 1973. godine, Luj XVI je pogubljen na giljotini.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Nonpareil.Original.Designs (@nonpareil.original.designs) on Mar 12, 2020 at 6:39am PDT

5. Međunarodni institut za proučavanje mira, smešten u Stokholmu, (Stockholm International Peace Research Institute), saopštio je podatak, po kome je, prema njihovoj evidenciji, od 3200. godine pre nove ere, pa sve do današnjih dana, u svetu ukupno vođeno 14.560 ratova, u kojima je poginulo 3,6 milijardi ljudi.

6. U sve što je Rimsko carstvo pretrpelo, ubraja se i pobuna žena, 195. godine, pre nove ere. Nezadovoljstvo uglednih žena rezultovalo je usled donošenja zakona po imenu „Lex Oppia“, a koji se odnosio na zabranu nošenja odeće živih boja kao i masivnog nakita, kao i na ograničenje količine nakita koje su mogle da poseduju. Nakon brojnih trvenja u Senatu, zakon je ukinut i žene su izvojevale pobedu.

7. Pre bitke kod Angore, koja se odigrala 1402. godine, tatarski vođa i emir Tamerlan, isplatio je svojim vojnicima svotu novca koja je ekvivalent njihovoj sedmogodišnjoj zaradi, samo da bi ih stimulisao da se srčanije bore protiv Osmanlijskih snaga.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Central Asia Travel (@centralasiatravelesp) on Feb 27, 2020 at 7:52am PST

8. Srpska istorija kazuje, da je u naletu ljubomore, kneginja Ljubica, supruga kneza Miloša Obrenovića, dohvatila kuburu i pucala iz nje, usmrtivši Miloševu ljubavnicu Petriju. Valja napomenuti da zlosrećna Petrija nije bila jedina njegova ljubavnica, ali mu je bila jako draga, te da je Ljubicu od Miloševog besa spasila samo činjenica da je bila trudna u trenutku kada je ubila Petriju.

9. Katarina de Mediči, francuska kraljica, supruga Anrija II i majka kraljeva Fransoe II, Šarla IX i Anrija III, u svom sujeverju, čitavog života je vidno izbegavala dvorac Sen Žermen, pošto joj je jedan astrolog prorekao smrt u Sen Žermenu. Pred kraj svog života, 1589. godine, pozvala je svog ispovednika, međutim, kako on nije bio u mogućnosti da se pojavi pred kraljicom, poslao je mladog kapelana, po imenu Žilijen de Sen Žermen. Kada je kraljica čula mladićevo ime, pala je u komu i umrla istog dana, 5. januara pomenute godine.

 
 
 
View this post on Instagram
 
 
 

A post shared by Catherine de Medici (@catherine__de__medici) on Dec 10, 2019 at 9:14am PST

10. Carigradski patrijarh Jovan IV (obavljao funkciju od 582. godine do 595. godine), pre nego što se zamonašio, bavio se kovanjem novca.