Onlajn nastava, škola, đak, učenje
Shutterstock/ Davide Malviso
Onlajn nastava, škola, đak, učenje

Shutterstock/ Davide Malviso

Onlajn nastava, škola, đak, učenje, Foto: Shutterstock/ Davide Malviso

Džejkob Barnet svojevremeno „obeležen” dijagnozom autizma, a trenutno sprema diplomski rad iz – kvantne fizike, iako su lekari njegovim roditeljima saopštili da njihov sin verovatno nikada neće znati ni da veže pertle na cipelama. Međutim, ispostavilo se da 14-godišnji dečak iz Indijane ima veći IQ od Ajnštajna, čak je održao govor na prestižnoj godišnjoj TED konferenciji (Technology, Entertainment, Design).

Kada je dečak u uzrastu od dve godine dobio dijagnozu srednjeg do teškog autizma, roditeljima je rečeno da je najbolje da bude „ubačen” u program specijalnog obrazovnog sistema, a predavači su ubeđivali njegovu majku Kristen da joj sin nikada neće naučiti više od najosnovnijih veština. Međutim, Džejkob nije prihvatao ovakvu vrstu nastave – kako kaže njegova mati u knjizi koju je nedavno objavila – povlačio se sve dublje u sebe i odbijao da sa bilo kim razgovara. Ali, Kristin je primetila da je, kada nije na terapiji, Džejkob radio „spektakularne stvari” – na svoj način: „Pravio je mape svuda preko našeg poda koristeći štapiće za uši. To bi bile mape mesta koje smo posetili i on bi zapamtio svaku ulicu” – rekla je ona za BBC.

Jednog dana, mama je dečaka odvela da posmatra zvezde. Nekoliko meseci kasnije, ponovo su posetili planetarijum gde je predavao jedan profesor. Kad god bi profesor postavio pitanje, Džejkob bi podigao ručicu i počinjao da odgovara – lako razumevši komplikovane teorije o fizici i kretanju planeta. Inače, on je ćutao veći deo detinjstva, a kada je progovorio – mogao je da komunicira na četiri različita jezika. Tada je Kristin shvatila da je Džejkobu možda potrebno nešto što mu ne daje pravilnik specijalnog obrazovanja, pa je rešila da uzme stvari u svoje ruke.

„Za jednog roditelja, zastrašujuće je upustiti se u to uprkos savetu stručnjaka” – piše ona u svojoj knjizi.

„Ali u srcu sam znala da će, ako ostane na specijalnom obrazovanju, biti izgubljen.” Stoga je mati, po zanimanju vaspitačica, rešila da ispiše sina iz specijalne škole i sama ga pripremi za „normalno” obdanište.

Dečak je „procvetao” – majka ga je pustila da istražuje stvari koje su ga zanimale. Interesovali su ga različiti obrasci i – zvezde. A družio se „normalnom” decom – igrajući se, idući na izlete… Majka ga je okružila samo stvarima koje ga interesuju i – ljubavlju.

Sa 11 godina, Džejkob je već bio spreman za koledž. Sada studira fiziku čvrstog stanja na Univerzitetu Indijane u Indijanopolisu, a njegov IQ dostiže 170 (Ajnštajnov je bio „samo” nešto više od 160). Upravo radi na sopstvenoj teoriji relativiteta, a profesor sa Prinstonskog univerziteta Skot Tremejn u pismu porodici Barnet ovim povodom kaže:

„Teorija na kojoj radi uključuje neke od najvećih problema u astrofizici i teorijskoj fizici. Svako ko ovo reši biće na putu da dobije Nobelovu nagradu”.

Kuća Varner Bros već je otkupila prava za snimanje filma o Džejkobu, a Kristin i njen sin trenutno su na evropskoj turneji na kojoj promovišu knjigu. Sve u svemu, kako kaže gospođa Barnet, ključ je bio u tome da se Džejkob pusti da bude svoj —pomažući mu da proučava svet širom otvorenih očiju – umesto da se fokusira na listu stvari koje ne može da uradi.