Arheolozi Arheologija Arheološko nalazište
Shutterstock
Arheolozi Arheologija Arheološko nalazište

Shutterstock

ilustracija, Arheološko nalazište, Foto: Shutterstock

„Naši saradnici su na mestu iskopavanja otkrili rebro drevne životinje, na kome je bilo urezano sedam znakova starogermanskog runskog pisma. Rune se obično dovode u vezu sa germanskom mitologijom. Naš pronalazak dokazuje da su Sloveni, po svemu sudeći, još pre nego što su ovladali glagoljicom, bili u kontaktu sa runama koje su mogli koristiti, na primer, za proračune ili predviđanja“, rekao je Mahaček.

Rune se smatraju pismom drevnih Germana, koje je bilo u upotrebi prvih 12 vekova naše ere. Rune su se uklesivale ili usecale u drvo, kosti ili kamen. Kasnije ih je kod naroda Severne Evrope potisnula latinica.

„Do sad se smatralo da je prvi slovenski alfabet bila glagoljica, koju je ustanovio vizantijski misionar Ćirilo u devetom veku. Naš pronalazak praktično dovodi u pitanje tu ideju“, ističe Mahaček.

On smatra da je rebro koje je pronađeno neka vrsta sredstva za učenje kojim su se služili stari Sloveni. Takođe smatra da taj pronalazak pobuđuje sumnju u kulturnu različitost između germanskog i slovenskog dela Evrope. Arheolozi pretpostavljaju da bi pronalazak mogao datirati između 624. i 659. godine naše ere.

Prema rečima Mahačeka, pronalazak kosti sa runama menja nekadašnje predstave o seobi naroda. Plemena germanskih Langobarda, prema njegovom mišljenju, verovatno nisu napustili teritoriju Centralne Evrope odjednom i u potpunosti. Kako kaže, najverovatnije se deo tih plemena izmešao sa Slovenima koji su tu došli i uticali su jedni na druge.

„Očigledno je da je dolazilo do takvih kontakata, a pitanje je kakvog su karaktera bili. Ljudi germanskog porekla, na primer, oni koji su uklesali ruine na pronađenoj kosti, mogli su živeti među Slovenima. I sami Sloveni su mogli učiti od Germana i usvajati njihovo znanje“, konstatuje Mahaček.

U radu čeških arheologa učestvovale su i njihove kolege iz Austrije, Švajcarske i Australije.

Pročitajte: