čip u mozgu, mozak , čovek, čip
Shutterstock
čip u mozgu, mozak , čovek, čip

Shutterstock

čip u mozgu, mozak , čovek, čip, Foto: Shutterstock

Čipovi, o kojima se sve više govori u poslednje vreme, mogli bi postati stvarnost u bliskoj budućnosti. Njihov glavni cilj trebalo bi da bude poboljšanje kvaliteta ljudskog života, ali nekoliko stručnjaka ukazuje i na moguće rizike. Jedan od njih je, na primer, direktno snimanje sećanja.

Među onima koji kritikuju novu čip tehnologiju je i dr Suzan Šnajder iz novoformiranog Centra za budući um. "Ako se tehnologija širi u velikom obimu, postoji postepena veza između ljudi i veštačke inteligencije, tada prodaja naših podataka može postati ekonomski model", kaže ona. "Naše najdublje ideje mogu početi da se prodaju onima koji imaju najvišu ponudu."

Šnajder se takođe pita kako će upravljanje takvim čipovima funkcionisati u praksi ako, na primer, ljudi žele da zabeleže uspomene na prve godine deteta, piše portal Unilad . "Šta ako to moram da platim, a nemam? Način na koji držimo svoje misli i sećanja privatnim postaće prilično javno".

Iako Neuralink, na primer, tvrdi da su njihovi čipovi dizajnirani da pomažu ljudima sa poteškoćama u kretanju putem računara i veštačke inteligencije, prema rečima Anna Vekler sa Odeljenja za medicinsku etiku i zdravstvenu politiku na Univerzitetu u Pensilvaniji, kompanija nikada nije jasno definisala stvarne namere. "Sve što znamo o čipovima saznajemo iz Maskovih tvitova, demonstracija uživo i blogova", kaže Vekler.

Pored čipova, Suzan Šnajder je komentarisala i planove Fejsbuka da stvori uređaj za pretvaranje ljudskih misli i moždanih signala u direktne informacije za uređaje. "Mogu da zamislim da Fejsbuk prikuplja ideje kako bi ljude još više privukao na platformu. Sve je u tome šta se dešava u našim glavama, a marketing je i u onome što se dešava u našim glavama" , dodala je skeptično na račun mogućih tehnologija u budućnosti.