Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi
Wikipedia
Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi

Wikipedia

Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi, Foto: Wikipedia

Širom sveta naučnici Drevnog Egipta pronašli su artefakte koji sugerišu da naša priča, kakvu je poznajemo, nije u potpunosti tačna i da su delovi namerno izmenjeni. Iako je ova teorija i dalje tema prepunih kontraverzi koja ima mnogo klevetnika, ne može se poreći da ne postoje dokumenti poput Palermskog kamena, koji bi definitivno mogli objasniti da naša istorija nije takva kakvu je mi znamo.

Kada je reč o uspostavljanju hronologije različitih dinastija kraljeva koji su vladali tokom istorije Drevnog Egipta, imamo niz neprocenjivih dokumenata koji pomažu stručnjacima u ovom mukotrpnom radu, koji je daleko od gotovog zadovoljavajućeg oblika. Jedan od takvih najstarijih dokumenata koji moramo poštovati je takozvani "Palermski kamen", od kojih je sedam razbacanih po raznim muzejima.

Sedam fragmenata bi bilo raspoređeno na sledeći način:

- Tri fragmenta nalaze se u Arheološkom muzeju u Palermu u Italiji od 1877. godine. Iako njegovo poreklo nije poznato.
- Tri fragmenta nalaze se u egipatskom muzeju u Kairu koji se pojavio 1903. godine, kao i još jedan 1910. U ovom muzeju postoji peti fragment koji je nabavljen na antikvitetnom tržištu 1963. godine.
- Poslednji fragment se nalazi u Univerzitetskom koledžu u Londonu (muzej Petrie, UC 15508). Pronađen je i na antikvitetnom tržištu, gde ga je 1917. godine nabavio sam Petrie.

Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi

Wikipedia

Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi, Foto: Wikipedia

Kamen Palermo smatra se jednim od osnovnih izvora za istraživanje Drevnog Egipta i čitave njegove istorije na Zemlji. Iako tačan datum nastanka ovog veličanstvenog kamena ostaje nepoznat naučnicima, smatra se da je napravljen tokom jednog od Drevnih carstava, u 25. veku pre nove ere.

Među podacima koji se nalaze u kamenu u Palermu, slično ostalim drevnim dokumentima sa sličnim informacijama, govori se o kraljevima pre dinastija drevnog Egipta i njihovim faraonima iz prvih pet dinastija. Najmisteriozniji deo Palermskog kamena pominje one misteriozne kraljeve koji su, prema njihovim opisima, neki konvencionalni istraživači imenovali kao mitološka bića. Ali zašto? Zašto se tako „čudno pominjanje“ našlo u dokumentima Palermskog kamena?

U tekstu, napisanom hijeroglifima, pominje se 120 kraljeva pre dinastija koje su vladale pre Drevnog Egipta zvanično je transformisana u civilizaciju. Čudno je da se imena ovih zagonetnih „bogova“ (kao što je spomenuto na kamenu u Palermu) pominju i u drugim novijim egipatskim dokumentima. Tekst je podeljen u tri horizontalna registra:

- Gornja prikazuje ime faraona iz tog perioda
- Srednji, izvanredni događaji: festivali, brojanje stoke itd.
- Donji ukazuje na najveći godišnji nivo poplava reke Nil.

U gornjoj traci nalaze se imena nekoliko predinastičkih vladara Donjeg Egipta: „… pu“, Seka, Jaau, Tiu, Tiesh, Neheb, Uadinar, Mejet i „… a“.

Nažalost, značaj kamena u Palermu nije odmah prepoznat do te mere da je ovaj dragoceni komad istorije nekada korišćen kao kapija.

Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi

Wikipedia

Palermski kamen, drevna civilizacija, zapisi, Foto: Wikipedia

Sličnosti između dokumenata iz različitih doba drevnog Egipta?

Na primer, postoji mnogo sličnosti između Kraljevskog kanonika u Torinu, Palermskog kamena i Sumera sumerskih kraljeva; sva tri teksta imenuju Bogove koji su došli na zemlju i vladali hiljadama godina.

Pored ovoga, Palermski kamen takođe detaljnije i opširnije pominje sve što se odnosi na oporezivanje Drevnog Egipta, kao i njegove ceremonije, različite nivoe Nila, vojne formacije i puno preciznih detalja koji ga čine , nedvosmisleno, stvarno.

Pa zašto mnogi naučnici preispituju ove dokumente? Glavni argument za negiranje postojanja ovih kraljeva je taj što bi, prema njihovim opisima, oni potvrdili postojanje Drevnih astronauta, teorije koja bi sve naše konvencionalne istorije bacila na zemlju.