mozak
shutterstock
mozak

shutterstock

mozak, Foto: shutterstock

Savremeni ljudski mozak je jedna od glavnih karakteristika koja nas odvaja od naših velikih majmunskih rođaka. Kada se pojavila kod naših dalekih predaka, omogućila nam je da steknemo samosvest, borimo se sa apstraktnim konceptima, koristimo znanje za manipulisanje našim okruženjem i koristimo informacijama bogat jezik za komunikaciju.

Međutim, čini se da je naša jedinstvena moždana struktura možda stigla na scenu mnogo kasnije nego što se ranije verovalo, najverovatnije još pre 1,5 miliona godina. To sugeriše da su se mnoge homo vrste u našem porodičnom stablu, uključujući prvi talas koji je napustio Afriku, šetale iznenađujuće majmunski nalik mozgu.

Antropolozi na čelu sa Univerzitetom u Cirihu (UZH) u Švajcarskoj sproveli su računarsku tomografiju kako bi ispitali lobanje homo fosila koji su živeli u Africi, Gruziji i jugoistočnoj Aziji pre nekih 1 do 2 miliona godina.

"Problem je u tome što mozak naših predaka nije bio sačuvan kao fosil. Njihove moždane strukture mogu se utvrditi samo iz utisaka koje su ostavili nabori i brazde na unutrašnjim površinama fosilnih lobanja", Kristof Zollikofer, vodeći autor studije sa Odeljenja za Antropologija na UZH, navodi se u saopštenju .

Njihova otkrića ukazuju da su se savremene ljudske moždane strukture pojavile tek pre 1,5 do 1,7 miliona godina u afričkim populacijama homo, što je iznenađujuće nedavno. Prve populacije roda Homo pojavile su se u Africi pre oko 2,5 miliona godina i naselile se oko Dmanisija u današnjoj Gruziji. Uprkos svojim mozgovima poput majmuna, ovi hominidi su uspeli da se prilagode novim uslovima okoline Evroazije i pokažu neke prilično impresivne veštine, poput izrade alata i razvoja složenih društvenih grupa.

U međuvremenu, u Africi, homo kulture postajale su sve naprednije i rani tragovi ljudskog jezika počeli su da se pojavljuju. Pre oko 1,7 miliona, dokazi sugerišu da je drugi talas hominina napustio Afriku sa znatno većim i „ljudskijim“ mozgom, na kraju se naselivši oko ostrva Java u jugoistočnoj Aziji.

Mnoge ključne razlike između ljudskog i majmunolikog mozga mogu se naći u regionima frontalnog režnja. Budući da je široko poznato da je frontalni režanj odgovoran za više kognitivne funkcije, uključujući stvari poput pamćenja, emocija, rešavanja problema i socijalne interakcije, logično je da su ove promene povezane sa porastom složenijeg ponašanja i kulture.

„Karakteristike koje su tipične za ljude su prvenstveno one regije u frontalnom režnju koje su odgovorne za planiranje i izvršavanje složenih obrazaca mišljenja i delovanja, a na kraju i za jezik“, objašnjava prva autorka Marcia Ponce de Leon.

Iako je moderna struktura mozga stigla tek pre nekih 1,5 miliona, proći će dosta vremena dok hominini ne dosegnu mozak ljudi 21. veka. Iako su imali velik deo hardvera spreman za rad, ovi rani ljudi se ne bi ponašali naročito „ljudski“. Dok su anatomski moderni Homo Sapiens evoluirali pre oko 200 000 godina, tek su tokom poslednjih 70 000 godina počeli da razvijaju sofisticiranu kulturu, pokazivali znake apstraktne misli i prepuštali se stvaranju umetničkih dela. Tek tada bi vrste homo genija mogle biti zaista prepoznate kao „istinski ljudi“, šta god to značilo.