istorija, dinastija jork
Pinterest pr. sc.
istorija, dinastija jork

Pinterest pr. sc.

istorija, dinastija jork, Foto: Pinterest pr. sc.

Jedan od najvećih skandala u istoriji Engleske dogodio se 1483. godine, kad su dva princa nestala iz Londonske kule dok ih je pazio njihov stric Ričard, vojvoda od Glostera (kasnije Ričard III). U tom periodu, stariji princ je trebalo da bude krunisan za kralja Engleske, međutim to se nikad nije desilo. Okolnosti njihovog nestanka bile su sumnjive, ali se do dan-danas ne može sa sigurnošću tvrditi ko je odgovoran za to i šta se dečacima desilo.

Godine 1461, Edvard IV postao je prvi član dinastije Jork koji je stupio na engleski tron. Njegova vladavina praćena je nizom nestabilnosti koje su prouzrokovali takozvani Ratovi ruža zbog čega je na kratko svrgnut s vlasti, ali se ponovo vratio na tron 1471. Međutim, njegovo zdravstveno stanje naglo se pogoršalo 1483. i kralj umire 9. aprila iste godine u svojoj četrdesetoj godini života. Njegov legitimni naslednik Edvard V, u to vreme dvanaestogodišnjak, bio je isuviše mlad, pa je brigu o njemu i njegovom dve godine mlađem bratu Ričardu preuzeo vojvoda od Glostera koji je imenovan za Lorda-protektora maloletnih prinčeva.

Krunisanje mladog Edvarda V bilo je zakazano za 22. jun 1483, a kako se on u vreme očeve smrti nalazio u zamku Ladlou na školovanju, sa svojom pratnjom je stigao do Londonske kule gde je trebalo da boravi do krunisanja. Njegov mlađi brat Ričard mu se ubrzo pridružio. Neposredno pred krunisanje, povelo se pitanje o tome da li su deca preminulog kralja legitimni naslednici trona. Navedeno je da je Edvard IV pre braka sa kraljicom Elizabet Vudvil, bio u ljubavnoj vezi sa Lejdi Elenor Talbot. Iako s njom nikad nije bio u braku, Parlament je brak kralja i kraljice proglasio nelegitimnim, pa tako ni njihova deca nisu mogla da budu naslednici trona. Ovo je išlo u prilog vojvodi od Glostera koji je 25. juna krunisan za kralja kao Ričard III.

Neposredno nakon krunisanja njihovog strica, dečacima se gubi svaki trag. Veruje se da su poslednji put viđeni u julu mesecu, ali ne postoji nikakav dokaz da su napustili Londonsku kulu. Italijanski kaluđer Dominik Manćini, koji je bio u poseti Engleskoj u vreme stupanja Ričarda III na tron, zapisao je da su dečaci odmah nakon stričevog krunusanja preseljeni u unutrašnje odaje kule, a kako su prolazili letnji meseci, tako su se njih dvojica sve manje i manje pojavljivali. Vremenom su se pojavljivale razne teorije u vezi sa naglim nestankom Edvarda V i Ričarda od Šrezburija. Negde je zabeleženo da je jedan lekar izveštavao da se Edvardovo zdravstveno stanje naglo pogoršalo, dok je sam Manćini pisao da je Ričard svakodnevno molio za oprost grehova jer je verovao da mu se bliži smrt.

Ipak, najšire prihvaćen odgovor na ovu zagonetku je da je za njihovu smrt odgovoran lično Ričard III kako bi bio siguran da dečaci neće osporiti njegovo mesto na tronu. Ovu teoriju je propagirao Tomas Mor, engleski državnik iz 16. veka. Pored toga, neki prsti su upereni i u Henrija VII Tjudora koji je na engleski tron došao nakon pogibije Ričarda III 1485. godine. Iako ne postoje dokazi da je on umešan u smrt dečaka, mnogi smatraju da je imao motiv. Ipak, verni vitez Ričarda III, Ser Džejms Terel, koji je 1502. uhapšen za veleizdaju, priznaje pod torturom da je lično on ubio dečake na zahtev njihovog strica, što samo povećava sumnju, ali nikako ne daje konačan odgovor zbog okolnosti pod kojima je priznao.

Godine 1674. počele su pripreme za obnovu dela Londonske kule i radnici su, čisteći šut, došli do neverovatnog otkrića. Dva kostura, dovoljno mala da odgovaraju godinama Edvarda V i njegovog brata, ležala su ispod stepenica. Nažalost, u to vreme nije postojala praksa forenzičkog ispitivanja i analiza DNK, pa su mnogi odgovori zauvek izgubljeni. Skeleti, za koje se veruje da pripadaju dečacima, preneti su u Vestminstersku opatiju gde su sahranjeni. Od tada je više puta zatražena dozvola za ekshumaciju ostataka u cilju dobijanja konačnog odgovora na viševekovno pitanje, ali Crkva Engleske uporno odbija da izda dozvolu za forenzička ispitivanja.