Bajram u Sarajevu
Tanjug/AP/Kemal Softic
Bajram u Sarajevu

Tanjug/AP/Kemal Softic

Bajram u Sarajevu, Foto: Tanjug/AP/Kemal Softic

Deveti mesec islamskog kalendara i najsvetiji mesec u islamskoj kulturi. 

Početak Ramazana fluktuira svake godine jer lunarni islamski kalendar prati mesečeve faze. Početak i kraj Ramazana određuje odbor za posmatranje meseca u Saudijskoj Arabiji. Počinje dan nakon što je odbor uočio novi polumesec, što može biti nezgodno, jer je prilično slabo i može se videti samo oko 20 minuta. Ako mesec nije vidljiv golim okom zbog izmaglice ili oblaka, mesečevi proračuni se koriste za predviđanje da li je na nebu. Predviđa se da ove godine Ramazan započinje 12. aprila, a završava 12. maja proslavom Ramazanskog bajrama.

Poreklo Ramazana

Ramazan, jedan od meseci u islamskom kalendaru, takođe je bio deo kalendara drevnih Arapa. Imenovanje Ramazana potiče od arapskog korena „ar-ramad“, što znači užarena vrućina. Muslimani veruju da se 610. godine nove ere anđeo Gabrijel ukazao proroku Muhamedu i otkrio mu Kuran, islamsku svetu knjigu. Veruje se da se to otkriće Lailat Al Kadar - ili „Noć moći“ dogodilo tokom Ramazana. Muslimani poste tokom tog meseca kao način obeležavanja objave Kur'ana. 

Kuran se sastoji od 114 poglavlja i smatra se direktnim rečima Boga ili Allaha. Hadis , ili račune od ashaba Poslanika Muhammeda mislima i delima, dopunjuju Kur'an. Zajedno čine verske tekstove islama.

Bajram u Sarajevu

Tanjug/AP/Kemal Softic

Bajram u Sarajevu, Foto: Tanjug/AP/Kemal Softic

Mesec poštovanja

Tokom Ramazana, muslimani imaju za cilj duhovni rast i izgradnju jačih odnosa sa Allahom. To čine moleći se i čitajući Kur'an, čineći svoje namerne i nesebične postupke i uzdržavajući se od ogovaranja, laganja i borbe. 

Tokom meseca muslimani poste, uzdržavajući se od pića i seksualnih odnosa između izlaska i zalaska sunca. Post je obavezan za sve muslimane, osim za bolesne, trudne, starije ili za devojke koje imaju menstruaciju. Dani koji se propuštaju mogu se nadoknaditi tokom ostatka godine, bilo odjednom, bilo tu i tamo. 

Obroci su prilika da se muslimani okupe sa drugima u zajednici. Doručak pred zoru, ili suhoor , obično se dešava u 4:00 ujutru pre prve molitve u danu, fajr . Večernji obrok, iftar , može početi kada se završi molitva za zalazak sunca, Magreb - obično oko 7:30. Budući da je prorok Muhammad prekinuo post sa urmama i čašom vode, muslimani jedu urme i na suhoor i na iftar. Osnovni proizvodi na Bliskom istoku, urme su bogate hranljivim sastojcima , lako se vare i obezbeđuju telu šećer nakon dugog dana posta.

Nakon poslednjeg dana Ramazana, muslimani slave njegov završetak Ramazanskim bajramom - „festivalom prekidanja posta“ - koji započinje zajedničkim molitvama u zoru. Tokom ova tri dana svečanosti, učesnici se okupljaju da bi se pomolili, jeli, razmenili poklone i odali počast preminuloj rodbini. Neki gradovi su takođe domaćini karnevala i velikih molitvenih skupova.

Ove godine pandemija koronavirusa narušava ramazanske praznike širom sveta, zatvarajući džamije i izvršavajući planove za tradicionalna suhoor i iftar okupljanja. Ali iako bi proslave ove godine mogle biti prigušene, duh ove vekovne tradicije mnogima će ostati isti kao vreme pobožnosti i samorefleksije.