krađa
Ilustracija
krađa

Ilustracija

Foto: Ilustracija

Ovakav scenario, na žalost, ne mogu da očekuju svi pacijenti koje je snašao kovid jer sve više ljudi prijavljuje različite posledice i nedeljama, ili čak mesecima posle perioda predviđenog za izlečenje.

Epidemiju koronavirusom prati mnogo nepoznanica, pa se i o samom procesu oporavka gotovo svakodnevno javljaju nove informacije.

Ilija Životić, koji je preležao kovid-19 pre više od mesec dana, kaže da su naknadne posledice bile teže od njegovog stanja dok je bio pozitivan na virus.

- Dve nedelje nakon negativnog testa počele su da mi se koče ruke i noge. Na početku sam mogao da se krećem i do 500 metara, onda se to smanjivalo, pa sam mogao samo kratko da prošetam, nekih 100 metara najviše, da bih na kraju jedva mogao da se krećem od prostorije do prostorije - opisuje Životić.

Bez obzira na to koliko se osećao loše, svi rezultati su bili „uredni“.

- Puls je bio dobar, pritisak isto, sve je bilo u redu. Ali osećao sam se jako loše. Bio sam primoran da odem na Kliniku za neurologiju. Posle deset dana lečenja osećao sam se nešto bolje - dodao je Životić.

Ilija je, kažu lekari, dobro prošao, jer im se iz dana u dan javlja sve više onih kojima simptomi produžene korone traju od prošle godine! Ovaj fenomen, koji uglavnom proživljavaju pacijenti koji su prošli sa lakšom kliničkom slikom, dobio je naziv „produženi kovid“ ili „dugi kovid“ zbog neodređenog vremenskog perioda u kom će trajati simptomi, a u nekim slučajevima zabeleženo je da su posledice potrajale i do 12 nedelja.

dfgdf

dsfgd

Profesor dr Miljko Ristić, kardiohirurg, za Alo! kaže da je do sada otkriveno čak 175 različitih simptoma koronavirusa, a da se nikada ne zna koji će da napadne najviše i kakve će posledice da ostavi!

- Virus je toliko nepredvidiv da nikada ne znamo koji će organ kod koga da napadne. Nekada je to jetra, nekada su bubrezi, naravno, srce, krvni sudovi i pluća su gotovo uvek na udaru. Nekada je to odmah uočljivo, a nekada prikriveno, pa tako vidimo i posledice - objašnjava čuveni kardiolog.

Prema njegovim rečima, u zavisnosti od otpornosti i gde će se virus nastaniti, zavisi i koji će organ najviše da pati.

- Jedni nemaju nikakve posledice posle preležanog virusa, dok se kod drugih one javljaju. Različita su iskustva, pa se žale na malaksalost, hroničan umor, kašalj koji ne prolazi više nedelja, mišićnu slabost, gubitak apetita. Mogući su problemi sa srcem, jer virus nekada oštećuje srčani mišić. Pacijenti koji su „izlečeni“ od korone često se žale da se čulo ukusa i mirisa nije vratilo ni par meseci nakon izlečenja - rekao je dr Ristić.

On dodaje da, bez obzira na to što u nekim slučajevima dolazi do komplikacija, to ne bi trebalo da obeshrabri ljude jer one ipak nisu tako česte.

Radite vežbe disanja i spavajte na stomaku

Svetska zdravstvena organizacija u jeku pandemije u toku prošle godine objavila je smernice za oporavak pacijenata nakon lečenja od korone. Ovaj proces oporavka započinje još tokom bolničkog lečenja i nastavlja se posle njega. Pacijentima se preporučuju lagane vežbe disanja, česti popodnevni odmori i spavanje na stomaku, kako bi pluća bila rasterećena. Nakon ove prve faze preporučuju se lagane šetnje, a broj pređenih metara se postepeno povećava.

Nikada se ne zna!

Kako je za Alo! objasnila dr Marija Milenković, koordinator kovid bolnice Bežanijska kosa, gotovo da se nikada ne zna ko će kakve posledice imati i koliko će trajati.

- Bilo je onih koji su dva meseca nakon otpusta iz bolnice dolazili na kontrolu sa užasnim stanjem srca i pluća, a dok su bili ovde nisu morali na respirator, nije im bilo preteško stanje. S druge strane, neki koji su bili na ivici života i smrti, odlično su se oporavili i pluća su im potpuno čista i nemaju nikakve zaostatke - objasnila je Milenkovićeva za Alo!.

Savet pulmologa: dug udah, dug izdah

Prim. dr sci. med. Tatjana Radosavljević, pulmolog, objašnjava kako se izvode vežbe disanja.

- Dubok uzdah, ruke uvis, duboko udisanje, kratko zadržavanje daha, izdah, spuštanje ruku - savetuje dr Radosavljević kako raditi jednu od vežbi koja se ponavlja nekoliko puta dnevno.

Kako dodaje, pokazalo se da su takve vežbe veoma važne za oporavak pacijenata koji boluju od kovida-19 u okviru respiratorne rehabilitacije. Reč je o specijalizovanim vežbama koje izvode fizijatri specijaliste za respiratorne bolesti.