Dron
Tanjug
Dron, Foto: Tanjug

U kratkom ratu u Nagorno-Karabahu videli smo značaj bespilotnih letelica. Dronove su nekada imale samo najveće armije sveta, a videli smo da ih sada imaju i manje države.

Gde je tu Srbija, a gde region? Ko ima dronove u regionu i koja im je namena? Javno dostupni podaci i publikacija "Militari balans" za 2020. godinu, ako se pažljivo pročitaju, otkrivaju mnogo toga.

- Treba razlikovati letelice sa fiksnim krilima i letelice sa rotorima iliti kvadrikoptere i oktakoptere. Letelice sa fiksnim krilima i mini helikopteri mogu da budu letelice dalekog dometa i da imaju veću autonomiju i veće radijuse kretanja. Kod letelice sa fiksnim krilima je veća nosivost i drugačiji je potpuno pristup tom segmentu - kaže u razgovoru za emisiju "Dozvolite" direktor kompanije "Damiba" koja se bavi i bespilotnim letelicama Vladimir Babić.

Ne tako davno firma "Damiba" pobedila je na tenderu Ministarstva odbrane Crne Gore i prodala im četiri drona DJI Matrice M200V2.

- Ne znam tačno za šta će Ministarstvo odbrane Crne Gore da ih koristi, pretpostavljam za nadzor uglavnom, pošto imaju u sebi termalnu i video kameru - objašnjava Vladimir Babić.

Hrvati pokušali da naprave svoj dron

Za Bosnu i Hercegovinu ne postoje javno dostupni podaci.

Situacija je drugačija u Hrvatskoj koja poseduje više bespilotnih letelica. Posebno je zanimljiva činjenica da je Hrvatska još 1993. godine razvila svoju bespilotnu letelicu M99 Bojnik koja je imala značajnu izviđačku ulogu za vreme rata.

Međutim, Hrvati nisu nastavili razvoj bespilotnih letelica, već su kupovali strane sisteme. Tako je 2015. godine na vojnoj paradi prikazana letelica Skajlark 1.

Hrvatska je posredstvom Evropske agencije za pomorsku bezbednost dobila letelice Kamkopter C-100 koja služi za nadgledanje obale i pomorskog saobraćaja.

Hrvatska vojska ima i izraelski izviđački dron Orbiter 3 autonomije leta do sedam sati i maksimalnog radijusa 150 kilometara od zemaljske stanice.

U publikaciji "Militari balans" za 2020. godinu stoji podatak da Hrvatska poseduje velike borbene dronove izraelske proizvodnje Hermes 450 koji imaju opciju da budu naoružani.

Mađarska i Rumunija

Naš severni sused Mađarska poseduje takođe izraelske bespilotne letelice Skajlark 1. Koristi se za izviđanje i u vazduhu može da provede do tri časa sa doletom od 40 kilometara.

Kad je reč o Rumuniji, pored malih izviđačkih bespilotnih letelica koje njihove trupe sigurno poseduju, mediji prenose da jedna izraelska kompanija u Rumuniji otvara pogon za proizvodnju dronova Hermes 450. Takođe, Rumunija je potpisala ugovor za nabavku devet ovakvih dronova.

Hermes 450 može da ostane u vazduhu i do 20 sati, ima radijus dejstva od 300 kilometara, a leti na visini do 5.500 metara ili van dometa lakih sistema za protivvazduhoplovnu odbranu. Može biti naoružan i nositi rakete.

Bugarska još koristi sovjetski "Jastreb"

Za javnost je možda najzanimljiviji podatak da Bugarska poseduje sovjetski bespilotni avion Yastreb-2S iz dalekih 60-ih godina prošlog veka. "Militari balans" navodi da Bugarska ima jednu ovakvu letelicu, ali ne precizira da li je u upotrebi.

Severna Makedonija poseduje letelice Skajlark 1 kao Hrvatska i Mađarska. Nedavno je otrkiveno da je Severna Makedonija imala tajnu jedinicu dronova Hermes 450. Korišćeni su u sukobu u Kumanovu 2015. godine, međutim, ne postoje informacije da li su makedonski "Hermesi 450" tada koristili i rakete ili su samo korišćeni za izviđanje.

Albanija nabavlja šest malih američkih letelica "Puma". Reč je o letelici sličnoj "Skajlarku 1" koja se lansira iz ruke, leti na visini od 150 metara, a maksimalno ostaje u vazduhu do tri sata. Leti 85 km na sat i leti 20 kilometara od upravljača.

Srbija na prvom mestu

Vojska Srbije je među prvima na ovim prostorima nabavila dronove još 2008. godine i to su izraelske letelice "Orbiter 1" koje su još u upotrebi.

Od ne tako davno u upotrebi je i nemački dron kvadrikopter AR-100 C za koji na zvaničnom sajtu proizvođača piše da u vazduhu može da provede do 25 minuta i da pređe do 3.000 metara. Ima i tri kamere.

U naoružanje Vojske Srbije uveden je i kineski borbeni dron CH-92A koji ima velike mogućnosti. Naoružan je sa dve rakete koje mogu da unište lako oklopljena vozila.

Srbija ima i dva drona domaće proizvodnje, jedan je "Vrabac", koji je ušao u naoružanje, a ima slične karakteristike kao i izraelski "Skajlark 1" ili američki "Puma".

Vladimir iskusio moć rata dronovima

Novinar RTS-a Vladimir Banić izveštavao je sa ratišta u Nagorno Karabahu i navodi da je u svakom trenutku strahovao da je bio meta nekog drona.

- Tih nekoliko dana, kad sam bio u Nagorno Karabahu, bila je gusta magla, ne vidi se iznad sebe, tek nekih 20-30 metara. Oslanjaš se na sluh, a smetaju mu sirene koje se non-stop čuju jer je non-stop uzbuna za vazdušnu opasnost - kaže Banić.

Uočio je još jednu veoma važnu stvar, koja se direktno tiče dronova, a važna je za savremeni način ratovanja.

- Ono što je možda još gora posledica delovanja drona, koju sam primetio, jeste razoren moral kod jermenske vojske i vojske Nagorno Karabaha koja je tamo bila - navodi Banić.

Drugi je "Pegaz" koji će u saradnji sa kineskim stručnjacima i prema najavama zvaničnika uskoro će postati deo arsenala Ratnog vazduhoplovstva Vojske Srbije.

U poslednjih 10 godina videli smo razne projekte proizvodnje i nabavke dronova, kako u Srbiji tako i u regionu, pogotovu se o tome bombastično pisalo u medijima. Videli smo ko šta ima i koja je namena, ali zaključak je jasan, Srbija je kad su u pitanju dronovi lider u regionu, pogotovu što se najavljuje jačanje flote bespilotnih letelica.