Doček, Srpska nova godina
Tanjug/Dimitrije Goll
Doček, Srpska nova godina

Tanjug/Dimitrije Goll

Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Običaj je da se slavi u zemljama na Balkanu, u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i pravoslavnim delovima Hrvatske. Takođe se slavi i van balkanskih zemalja, u Rusiji, Belorusiji, Ukrajini, Jermeniji, Moldaviji, Gruziji... Postoji i u nekim nemačkim kantonima u Švajcarskoj, a i u delovima Galske zajednice u Škotskoj.

Kako je bilo nekada?

Stari Rimljani su Novu godinu proslavljali 1. marta, ali su kasnije počeli da je slave 1. januara. Pre hiljadu godina, delovi Evrope su počinjali Novu godinu 25. marta. Početkom 17. veka, mnoge evropske zemlje su usvojile Gregorijanski kalendar, po kome se Nova godina slavi 1. januara. Danas mnogi narodi slave Novu godinu na razne načine.

Da li obeležavate pravoslavnu Novu godinu?

 

Škotlanđani, na primer, obeležavaju praznik "Hogmenej", kada pale male vatre koje simbolišu kraj stare godine. Na ulicama Glazgova i Edinburga okupljaju se na desetine hiljada slavljenika. U ponoć zvone zvona, a okupljeni se ljube i pevaju uobičajenu novogodišnju pesmu "Stari prijatelji".

U Španiji, svako mora da pojede najmanje 12 zrna grožđa završnog dana godine. Svako zrno je za po jedan mesec u Novoj godini. Na izmaku godine, sa odbrojavanjem sata, svako stavi po zrno grožđa u usta. Prema verovanju, grožđe će svakome doneti sreću i uspeh.

U Kanadi, u pokrajini Britanska Kolumbija, postoji zanimljiva proslava Nove godine. Slavljenici svih uzrasta obuku kupaće kostime i bućnu se u hladne vode Engleskog zaliva u blizini Vankuvera. Godišnji događaj se zove "Plivanje polarnih medveda".

Svuda u svetu, kod pravoslavaca i kod rimokatolika, prvo dolazi Božić, pa Nova godina. Zato se i kod pravoslavnih vernika čestitke upućuju na sledeći način: "Srećni Božićni i novogodišnji praznici", a ne obrnutim redosledom.

Običaji u Srbiji

Što se Srbije tiče, po običajnom kalendaru, večeras se ne spava. Običaj je da se u toku noći služi vruća rakija, kuvano vino i krofne.

Prema narodnim običajima uoči Nove godine sprema se svečana večera, gde ukućani sa gostima, prijateljima i srodnicima uz veselje i pesmu čekaju ponoć. Tačno u ponoć, svi se ljube i jedni drugima čestitaju dolazak Nove godine sa željama za dug život, dobro zdravlje i uspeh u poslu. Na sam dan Nove godine odlazi se u Crkvu a posle se obavlja svečani ručak.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu “Vasilicu”. Pored Nove godine, koja je poznata i pod nazivom Mali Božić, 14. januara obeležavaju se još dva značajna praznika: Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i Sveti Vasilije Veliki. Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu neuobičajenim slavljima, na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, bez šunda i kiča, podsećajući da se u brojnim crkvenim domovima organizuju dočeci Nove godine.

U nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilica mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

Takođe, veruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cele godine imali napretka.

Pročitajte još: