globalno zagrevanje
Foto: Alo/Profimedia

Očekivala se još jedna godina sa rekordnim temperaturama, ali ne i ono što se dogodilo: beskrajni toplotni talasi u Argentini i na jugu SAD, katastrofalni požari širom Kanade, poplave u Libiji sa hiljadama mrtvih, rekordno tanak ledeni pokrivač u morima oko Antarktika usred zime . Naučnici pokušavaju da utvrde da li su ovako ekstremno visoke temperature znak da se globalno zagrevanje ubrzava. Od juna do novembra rekordi su postavljani svakog meseca, a to se nastavilo najvećim delom u decembru.

Najmračnija hipoteza je da se zagrevanje planete ubrzava, da efekti klimatskih promena stižu brže nego što se očekivalo. Ali to je još uvek nepotvrđena hipoteza. Sama po sebi, jedna izuzetna godina nije dovoljna da se zaključi da nešto nije u redu u kompjuterskim modelima naučnika, kaže Endru Desler sa američkog Univerziteta A&M. Ne možemo zaključiti da su predviđanja pogrešna ili da se nešto čudno dešava dok ne stigne još dokaza, ističe Desler.

Okeani su bili najtopliji ikada, ali su opet njihove temperature 2023. godine ostale u granicama očekivanja naučnika. Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu saopštila je da je 2023. bila šesta najtoplija godina na Arktiku od kada su 1900. godine počeli da se beleže, a ako pogledate samo leto, bila je najtoplija. Emisije gasova staklene bašte koji zagrevaju planetu su u porastu, uprkos višegodišnjim obećanjima zemalja da će ih smanjiti. Istraživači iz Global Carbon Project procenjuju da će se emisije ugljen-dioksida iz sagorevanja fosilnih goriva ove godine povećati za 1,1 odsto u odnosu na 2022. Između ostalih obećanja, šezdeset zemalja obećalo je na samitu UN o klimi u Dubaiju da će povećati efikasnost novih klimatskih promena. uređaja za 50 procenata i smanjuju svoju emisiju gasova staklene bašte za skoro 70 procenata.

Klimatske promene više nisu apstrakcija: Svetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je da je u svetu 2022. godine bilo oko 249 miliona slučajeva malarije, pet miliona više nego 2021. Broj slučajeva se povećao u pet zemalja, a klimatske promene direktno doprineli tome u tri zemlje.

Većinu od poslednjih 174 godine ljudi su punili vazduh gasovima staklene bašte i aerosolima ili finim česticama iz dimnjaka i izduvnih cevi. Ove čestice su štetne za pluća, a u atmosferi reflektuju sunčevo zračenje. Iz razloga javnog zdravlja, države su poslednjih decenija počele da smanjuju zagađenje aerosolom. Prošlog meseca, istraživač klime Džejms E. Hansen je tvrdio da su naučnici u velikoj meri potcenili nivo do kojeg će se planeta zagrejati ako zemlje smanje emisije aerosola bez smanjenja emisije ugljenika. Od 2000. godine povećanje temperature je ubrzano zbog ograničenja aerosola, tvrde Hansen i njegovi istomišljenici, ali se s tim ne slažu svi naučnici, navodi NIT.

Zemlja je već preživela veliki skok gasova staklene bašte. Pre 56 miliona godina, kao rezultat geoloških preokreta, ugljen-dioksid je ispušten u atmosferu u količinama uporedivim sa današnjim. Temperature su porasle, okeani su postali kiseli, došlo je do masovnih izumiranja. Ali razlika je u tome što je tada bilo potrebno oko 3.000 do 5.000 godina da se dođe do te tačke, kaže dr Berbel Honiš, naučnik sa Zemaljske opservatorije Lamont-Doherti Univerziteta Kolumbija. Da bi neutralisao ovaj višak ugljen-dioksida, Zemlji je tada bilo potrebno oko 150.000 godina.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading