prodavnica
shutterstock
prodavnica

shutterstock

Foto: shutterstock

Iza natpisa na ambalaži u kojima je istaknuto prisustvo vitamina, a u kojima je proizvod koji nosi epitet "imuno", kriju se namirnice koje su štetne za organizam. S druge strane, količina vitamina ni približno nije dovoljna dnevnim potrebama

Natpisi na proizvodima "imuno" i "vitamini" uglavnom nisu merilo zdrave hrane, upozoravaju stručnjaci!
Mnogi proizvođači uvideli su i iskoristili sve veću potrebu potrošača za dodatnim unosom vitamina i jačanjem imuniteta, pa na ambalaži raznih namirnica dominiraju skraćenice, oznake i izrazi u kojima ističu sadržaj vitamina i korisnih sastojaka, a zapravo sve je to paravan za proizvode pune šećera i aditiva.

DA LI ČESTO KUPUJETE PROIZVODE NA KOJIMA JE ISTAKNUTO DA SU BOGATI VITAMINIMA?

 

Na ovaj problem i obmanu upozorili su i brojni čitaoci Zaštitnika potrošača, koji smatraju da su obmanuti jer im se kao zdravi prezentuju proizvodi "bogati vitaminima i mineralima" ili "sadrže 9 vitamina", a čijom konzumacijom zapravo unosite ogromnu količinu šećera, ali ni približnu dozu vitamina koja zadovoljava dnevne potrebe organizma.

Skriveni sastojci
Šećer nije jedini problem. Tu su veštačke boje, konzervansi, ali i neki sastojci koje proizvođači kriju, pa često ne znamo šta ti proizvodi sve sadrže, kaže Jovana Srejić, nutricionista.

- Od kada su počeli apeli lekara da jačamo svoj imunitet kako bismo se zaštitili od virusa, pokušavam da se hranim što zdravije. Uvek posegnem za proizvodima na kojima je istaknuto da su bogati vitaminima ili da podižu imunitet, a kada pročitam deklaraciju sokova, jogurta ili čokoladnih pahuljica, shvatim da je sve to samo šarena laža. Mislim da kada se malo bolje pogleda nutritivna tabela, ispada da nas proizvođači obmanjuju i da nam podvaljuju apsolutno nezdravu hranu kao nešto što će nam pomoći da budemo zdraviji - kaže Jovana Marković iz Beograda, koja se javila našoj redakciji i prenela svoja zapažanja.
Tragom ove priče krenuli smo u potragu za informacijama o "vitamini" i "imuno" hrani, šta ona zapravo sadrži i da li zaista doprinosi poboljšanju našeg zdravlja.

Jedan od najgorih primera na koji smo nasumično naišli jeste flašica "hello multivitamin" soka. Kada popijete pola litra ovog napitka, u svoj organizam nećete uneti ni približno dovoljne količine vitamina A, niti vitamina E, koji su istaknuti na flašici, ali ćete zato uneti čak 47 grama šećera! To je dva puta više od maksimalne preporučene dnevne doze od strane Svetske zdravstvene organizacije, koja kaže da odrastao čovek ne bi smeo dnevno da unese više od 25 grama šećera, što je ekvivalentno količini koja stane u šest malih kašičica. Ništa mnogo bolja situacija nije ni ako popijete porciju "neskvika" koji mahom konzumiraju deca. Ona vam neće obezbediti dovoljan dnevni unos vitamina C, D, gvožđa niti cinka (istaknuto na ambalaži), a na sve to unećete i 10,25 grama šećera. Ukoliko se odlučite za vodu "jana collagen beauty", istina, unećete i više nego dovoljno vitamina C, ali, s druge strane, morate znati da ako popijete celu flašicu od pola litra, u svoj organizam unosite i čak 14,50 grama šećera!

Ukoliko ste ljubitelj "cedevite", treba da znate da u čaši soka nema dovoljno ni vitamina C, ni vitamina E da zadovolje vaše dnevne potrebe. Da stvar bude gora, u svoj organizam sa samo jednom čašom unećete i neverovatnih 15,96 grama šećera, što nikako nije dobro! Isti proizvođač u ponudi ima i proizvod "jana vitamin happy", koji u boci od pola litra ima 18 grama šećera.

Nutricionista Jovana Srejić kaže da je zbog trenutne epidemiološke situacije trend da se kupuje sve što ima naznaku "imuno" i što ima vitamine, ali je pitanje koji je sastav u pitanju, koji oblik vitamina i u kojoj količini ih ima.

- Najbolji primer su multivitaminski sokovi jarkonarandžaste boje, na kojima piše da su puni vitamina. Međutim, istina je da u ovakvim proizvodima ima veoma malo vitamina, a mnogo šećera, tako da se sve što je zdravo faktički anulira. Međutim, šećer u ovom slučaju nije jedini problem. Tu su veštačke boje, konzervansi, ali i neki sastojci koje proizvođači kriju, pa često ne znamo šta ti proizvodi sve sadrže. Takođe, na nekom proizvodu može da bude naznačeno da sadrži "značajnu" količinu vitamina samo u slučaju da oni čine 15 odsto od nutritivne vrednosti koja je preporučena za dnevni unos tog vitamina. Recimo, preporučeni dnevni unos vitamina C je 80 mikrograma - kaže Srejićeva.

Ona dodaje da postoji dosta napitaka sa ambalažama na kojima su istaknuti vitamini.

- Ugljeni hidrati, odnosno šećeri, preovlađuju nad vitaminima u gotovo svakom od tih proizvoda, a ono što je važno da znate, nije dobro ni kada taj proizvod ima veću količinu određenog vitamina od preporučene doze. Takođe, primećeni su i neki proizvodi koji su nalik slatkišima, pahuljicama, a i na njima je naznačeno da sadrže nekoliko vitamina B grupe. Takođe, sokovi imaju u sebi limunsku kiselinu i šećer i nikako nisu zdravi proizvodi i ne bi smeli u svom nazivu da imaju reč "imuno". Zato dobro obratite pažnju na ambalaže, deklaracije i natpise, i vodite računa šta zapravo unosite u sebe. Ne dajte da vas šareno pakovanje, slike voća i vitamina zavara, jer najbolji izvor vitamina je uvek sveža hrana - dodaje Srejićeva.

Ona upozorava da posebno deci koja konzumiraju ovakve napitke i namirnice preti čitav niz zdravstvenih problema, među kojima i dijabetes, mogu da budu gojazna, stradaju im zubi.
- Proizvodi koji se reklamiraju kao "vitaminski instant napici" su najopasniji za decu, ali svakako i svi proizvodi koji u sebi sadrže ogromnu količinu šećera, bez obzira na to što imaju i vitamine. Zato, roditelji, ukoliko želite deci da dajete nešto zdravo i da vaši mališani unose vitamine i jačaju imunitet, dajte im sveže voće i povrće, jer je to jedini siguran put ka zdravlju.

Nikolić: Manjak kontrola, prostor za manipulacije
Zoran Nikolić, potpredsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, kaže da proizvođač ne sme da vas obmane kada je reč o osobinama koje proizvod ne poseduje.
- Ovo se odnosi na isticanje prisustva ili odsustva određenih sastojaka i hranljivih materija, gde ne bi smelo da se kupci dovode u zabludu. Ukoliko se neki sastojak istakne rečima ili slikom na ambalaži, proizvođač je dužan da napiše i tačnu količinu tog sastojka u namirnici. Dakle, kada vidite reč "vitamin" istaknut na proizvodu, obavezno pročitajte i u kojoj meri ga zapravo ima. Generalno, problem je što Ministarstvo poljoprivrede ne radi redovna ispitivanja takvih proizvoda i potrošačima ostaje samo da nagađaju da li je u pitanju istina ili zabluda ono što je navedeno na pakovanju - kaže Nikolić.