Deca su nam bolesna od debljine!
Foto: Alo/Foto: Shutterstock

Kako je za Alo! ispričala nutricionista Verica Đokić, u poslednjih nekoliko godina ogroman broj dece zbog loše ishrane dobijaju alergije, imaju probleme s kožom, pa čak i aritmije.

- Istina je da je u našoj zemlji sve više gojazne dece, ali najveći problem je vrsta gojaznosti koja ne potiče od prekomerne količine, nego od pogrešnog izbora namirnica i pogrešnog kombinovanja hrane, i to od najranijeg uzrasta.

Razloga za to je više, a uglavnom mogu da se povežu sa užurbanim načinom života, lošim raspoređivanjem vremena i zanemarivanjem zdravih navika.

- Kultura kuvanja hrane u našoj zemlji sve više se gubi, a to je pogubno. Jedan obrok dnevno na trpezi svakog deteta mora biti kuvan i topao! To ne sme da se dovodi u pitanje. Mora. Mi imamo tople i hladne organe kojima moramo da obezbedimo ono što im je potrebno - objašnjava ona.

Institut za javno zdravlje „Batut“ objavio je studiju kojom prognozira da će skoro dva miliona stanovnika Srbije do 2030. godine biti gojazno, kao i više od 215.000 dece od pet do 19 godina. To je jedan od najvećih procenata u Evropi.

- Ti podaci su zabrinjavajući. S obzirom na to da ritam života otežava roditeljima da obezbede deci topli obrok, kuhinja u vrtićima i školama je za njih bukvalno spas, a i roditelji prvo treba da ih nauče šta je za njih dobro – kaže nutricionista.

Deca su nam bolesna od debljine!

Foto: Shutterstock

 

Iako deca mlađeg uzrasta uglavnom nisu svesna da je kuvana hrana bolja za njih od grickalica, jedna devojčica je iznenadila i roditelje i javnost. Ona je kuvaricama u školskoj menzi uputila pismo zahvalnosti jer je shvatila koliko njoj i njenim drugarima hrana koju spremaju:

„Drage kuvarice, nemate pojma koliko sam srećna što moja škola ima osobe kao što ste vi. Na primer, u školi u koju ide moja drugarica uopšte nema ni nema ručka ni kuhinje, a kamoli osoba brižnih kao što ste vi. Mnogo vam hvala za sve usluge koje sam dobila od vas. Volim vas! Vaša Magi“, deo je pisma koje je učenica šestog razreda OŠ „Drinka Pavlović“ poklonila kuvaricama.

U njihovoj školskoj kuhinji dnevno se pripremi oko 700 obroka, jelovnik se pažljivo bira i svake nedelje je drugačiji. Kako je objasnila kuvarica iz te kuhinje Milena Obradović, odvojeno se priprema hrana za decu koja su na posebnom režimu iz zdravstvenih razloga.

Da se školske kuhinje ponovo aktiviraju, gotovo je nemoguća misija, ali ima nade. Postoji šansa da se to ostvari i zapošljavanjem kuhinjske ekipe, ili pak angažovanjem ketering firme koja bi donosila jela. Do tada ostaje da se nadamo da se prognoze Instituta „Batut“ neće ostvariti.

Školske kuhinje u 650 škola

U Srbiji oko 650 škola organizuje neki od propisima predviđenih vidova ishrane za učenike. Ipak, ove usluge ne koriste sva deca, a u školskim kuhinjama najmanje je učenika starijih razreda.

Brza hrana samo dva puta nedeljno

Na pitanje koliko često deca smeju da jedu brzu suvu hranu i grickalice, nutricionista Verica Đokić kaže da to zavisi i od vrste te hrane i od ostalih obroka koje imaju kod kuće.

- Dva puta nedeljno je u redu da deca jedu takve namirnice, ali moramo da napomenemo da nezdrave užine mogu da dođu u obzir ako su deca imala dva pravilna obroka u toku dana, ili će ih imati posle njih. Da se razumemo, nijedno dete se nije ugojilo jer je jelo grickalice za užinu, već jer su mu bili loši glavni obroci – zaključila je ona.

Buce u detinjstvu - buce celog života

Kako ističe naša sagovornica, veliki problem sa gojaznošću koja potiče iz detinjstva je to što se kod dece razmnožavaju masne ćelije koje se kasnije tokom života stalno pune.

- Problem je što se u detinjstvu sa gojaznošću uvećava broj masnih ćelija i kasnije tokom života takvi ljudi se mnogo lakše goje i jako im je teško da održavaju normalno funkcionisanje organizma, ne samo zbog estetike, već i zbog različitih zdravstvenih segmenata.

Pratite najnovije VESTI SA FRONTA

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading