Pronađen deo zemlje
Foto: Alo/Foto: Pixabay

Naučnici su izrazili zabrinutost zbog činjenice da Zemlja menja boju – čak i ako na površini izgleda dobro. Mnogo informacija izvlačimo iz boja. Obično povezujemo crvenu boju sa zaustavljanjem; sa opasnošću, vrućinom i upozorenjima.

S druge strane, zelena boja obično ukazuje da je sve u redu. Dostigli ste cilj, spremni ste da nastavite, sve je bujno i sveže. Dakle, ako vam kažemo da Zemlja postaje zelenija, to bi bila pozitivna vest, zar ne? Pa, u nekim aspektima možda i jeste. Ali ne u drugima. Iako temperatura na Zemlji i dalje raste, nedavna naučna istraživanja zasnovana na satelitskim podacima pokazala su da se količina zelene vegetacije, odnosno lišća, zapravo povećala širom planete.

Naučnici su otkrili čudan fenomen

Više vegetacije se pojavljuje na kopnu kao iu moru, sa više biljaka koje mogu da apsorbuju više CO2 i shodno tome pomažu u ublažavanju nekih uticaja klimatskih promena. Međutim, takozvani „globalni zeleni” nije tako sjajan. Iako se vegetacija povećala, to ne znači nužno da se šume i drugi ekosistemi oporavljaju.

Umesto toga, to ukazuje na to kako ljudi menjaju izgled Zemlje u celini. Studija objavljena u časopisu Nature 2019. godine otkrila je da je Zemlja povećala svoju površinu zelene vegetacije za pet odsto u poslednje dve decenije. Jedan od razloga povećane vegetacije je vezan za sav CO2 koji emitujemo i kao ljudi i kroz procese kao što je sagorevanje fosilnih goriva.

NASA je saopštila da je u protekla dva veka sadržaj CO2 u vazduhu porastao za približno 50 odsto. Drugi razlog zašto Zemlja postaje zelenija je jednostavno zato što uzgajamo više biljaka, a studija iz 2019. je otkrila da su poljoprivreda i sadnja drveća doveli do globalnog ozelenjavanja.

Međutim, dok znamo zašto zemljište postaje zelenije, nije jasno zašto je more zelenije. Veruje se da promena boje može biti rezultat ili povećanja biljnih organizama, kao što je fitoplankton, koji takođe apsorbuju CO2, ili da je sam fitoplankton postao zeleniji.

Pogubno ignorisanje stvarnosti

Međutim, koji je odgovor tačan ostaje nejasan, a važan je jer određuje koliko ugljenika okeani mogu da apsorbuju. NASA se nada da će saznati više lansiranjem novog satelita. Dalja zabrinutost oko boje Zemlje potiče od činjenice da satelitski snimci ne razlikuju različite vrste vegetacije, kao što su prašume ili uzgoj useva.


Farme mogu izgledati zelene sa neba, ali zahtevaju upotrebu tona vode i hemikalija, kao i emisije ugljenika koje se oslobađaju kada se prave azotna đubriva i druge hemikalije.

Govoreći o nedostatku diferencijacije, Robin Chazdon, tropski ekolog i naučni saradnik u ekološkoj grupi Vorld Resources Institute, rekao je za Vok: „To ignoriše stvarnost onoga što se zapravo dogodilo. Dakle, iako naša planeta sa neba možda izgleda zelena i zdrava, istina nije tako lepa za videti, prenosi Unilad.

 

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading