Klimatske promene
Foto: Shutterstock/Foto: Shutterstock

Globalno zagrevanje prvi put je premašilo 1,5 stepeni celzijusa tokom cele godine, prema klimatskoj službi EU. Svetski lideri obećali su 2015. da će pokušati da ograniče dugoročni porast temperature na 1,5 stepeni, što se smatra ključnim za izbegavanje najštetnijih uticaja klimatskih promena.

Prvo dvanaestomesečno prekoračenje ne krši Pariski sporazum, ali približava svet kritičnoj tački.

Naučnici, sa druge strane, ne gube nadu i kažu da hitna akcija za smanjenje emisije ugljenika i dalje može da usporiti zagrevanje.

- Ovo daleko prevazilazi sve što je prihvatljivo. Pogledajte šta se desilo ove godine sa samo 1,5 stepenom - imali smo poplave, suše, toplotne talase i požare širom sveta - rekao je za BBC Radio 4 profesor Bob Votson, bivši predsedavajući tela za klimatske promene UN.

Period od februara 2023. do januara 2024. dostigao je 1,52 stepeni zagrevanja, prema podacima Kopernik službe EU za klimatske promene.

Temperatura mora u celom svetu takođe je na najvišem zabeleženom proseku - što je još jedan znak rasprostranjenosti klimatskih rekorda. To je posebno primetno s obzirom na to da temperature okeana obično ne dostižu vrhunac još mesec dana.

Naučne grupe se malo razilaze oko toga koliko su se temperature povećale, ali se svi slažu da je svet u daleko najtoplijem periodu od kada su moderni zapisi počeli - i verovatno mnogo duže.

Ograničavanje dugoročnog zagrevanja na 1,5 stepena iznad predindustrijskog nivoa, pre nego što su ljudi počeli da sagorevaju velike količine fosilnih goriva, postalo je ključni simbol međunarodnih akcija u borbi protiv klimatskih promena.

U značajnom izveštaju UN iz 2018. navodi se da su rizici od klimatskih promena, kao što su intenzivni toplotni talasi, porast nivoa mora i gubitak biodiverziteta, mnogo veći pri zagrevanju od dva nego od jednog i po stepena.

Zašto je 1,5 stepeni prekoračeno tokom prošle godine?

Dugoročni trend zagrevanja nesumnjivo je posledica ljudskih aktivnosti - uglavnom sagorevanja fosilnih goriva, koja oslobađaju gasove koji zagrevaju planetu, poput ugljen-dioksida. To je takođe uzrok i velikog porasta toplote tokom prošle godine.

Poslednjih meseci prirodni fenomen zagrevanja klime poznat kao El Ninjo takođe je dodatno povećao temperaturu vazduha, iako bi je obično uvećavao samo za oko 0,2 stepena.

Globalne prosečne temperature vazduha počele su da prelaze 1,5 stepeni zagrevanja na skoro dnevnoj bazi u drugoj polovini 2023. godine, kada je El Ninjo počeo da se razvija, a to se nastavilo i 2024.

Kraj El Ninja se očekuje za nekoliko meseci, što bi moglo da omogući da se globalne temperature privremeno stabilizuju, a zatim lagano spuste, verovatno ispod praga od 1,5 stepeni.

U međuvremenu, ljudske aktivnosti nastavljaju da povećavaju nivoe zagrevanja gasova u atmosferi, pa će temperature na kraju nastaviti da rastu u decenijama koje su pred nama.

Možemo li i dalje ograničiti globalno zagrevanje?

Prema trenutnoj stopi emisija, cilj Pariskog sporazuma da se zagrevanje ograniči na 1,5 stepeni dugoročno, a ne na jednu godinu, mogao bi da propadne u narednoj deceniji.
 

Ovo bi bila veoma simbolična prekretnica, ali istraživači kažu da ne bi označila ivicu litice iza koje će klimatske promene izmaći kontroli.

Uticaj klimatskih promena nastaviće da se ubrzava, međutim, sa svakim malim povećanjem zagrevanja uslediće pojačanje ekstremnih toplotnih talasa, suše, požari i poplave veće od onih čiji smo svedoci bili u poslednjih 12 meseci.

Dodatnih pola stepena, razlika između 1,5 i dva stepena globalnog zagrevanja, takođe u velikoj meri povećava rizik od prelaska takozvanih prekretnih tačaka.

Ako se ovi pragovi pređu, mogu dovesti do brzih i potencijalno nepovratnih promena.

Na primer, ako se ledeni pokrivači Grenlanda i Zapadnog Antarktika previše otope, njihov potencijalno ubrzani kolaps mogao bi da izazove katastrofalan porast globalnog nivoa mora tokom vekova koji bi usledili.

Ali istraživači žele da naglase da ljudi i dalje mogu da utiču na putanju zagrevanja sveta.

Svet je postigao izvestan napredak, sa zelenim tehnologijama kao što su obnovljivi izvori energije i električna vozila koji cvetaju u mnogim delovima sveta.

To  znači da se neki od najgorih scenarija zagrevanja od četiri stepena ili više u ovom veku, koji su se smatrali mogućim pre jedne decenije, sada smatraju znatno manje verovatnim na osnovu trenutnih politika i obećanja.

Najviše od svega ohrabruje to što se i dalje misli da će svet manje-više prestati da se zagreva kada se dostigne nulti nivo emisije ugljenika. Efikasno prepolovljenje emisija u ovoj deceniji smatra se ključnim.

- To znači da na kraju možemo da kontrolišemo koliko se svet zagreva na osnovu naših izbora kao društva i planete - kaže Zeke Hausfater, klimatski naučnik iz američke grupe Berkeley Earth.

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading